Apartmani Nin
Apartmani Nin - Smještaj u Ninu
Apartmani Nin - Ponuda smještaja, apartmani, sobe i kuće za odmor kod privatnih iznajmljivača u Ninu, stranica 3.
.jpg)
Apartmani Hrvatska - pretraga apartmana za mjesto NIN
Povijest i znamenitosti Nina
Nin pripada u ne pretjerano brojno društvo hrvatskih gradova koji se mogu pohvaliti s 3000 godina kontinuirane naseljenosti. Tragovi čovjeka, pa čak i naselja na prostoru današnjeg Nina datiraju čak i mnogo ranije. Pronađena su tako oruđa iz starijeg kamenog doba, a na prostoru današnje solane postojalo je naselje iz mlađeg kamenog doba.
Pretečom današnjeg Nina ipak se smatra liburnski grad nastao na mjestu gdje je i današnja stara jezgra Nina. Vjeruje se da je grad osnovan u 9. stoljeću pr.n.e. iako u okolici postoje tumuli koji su i više stotina godina stariji. Grčki pisci nazivat će ga raznim imenima, no sve inačicama s vrlo sličnim korijenom. Liburni su ga vjerojatno zvali Ainonoi, a Rimljani, prije osvajanja, Aenona. Osim zaštite koju mu je pružao specifičan položaj, grad je bio okružen zidinama građenim tehnikom suhozida.
Liburni nisu čitali i pisali, no to ih nije spriječilo u izradi izuzetnih brodova, laganih i brzih, koji su zadavali mnogo glavobolja najvećim pomorskim silama toga doba, najprije Grcima, a potom Rimljanima. Kasnije će Rimljani, nakon osvajanja prostora gdje žive Liburni, te brodove uključiti u svoju flotu.
Nin je još u prapovijesti bio važna luka i grad za Liburne, no ninska luka bila je malo dalje, na prostoru današnjeg turističkog naselja Zaton. Predaja kaže da je u prapovijesti postojao kanal, prokopan od luke do Nina. Luka će svoju funkciju zadržati i u antici, nakon rimskog osvajanja, te biti jedna od najvećih na istočnoj obali Jadrana. Danas je pod morem i predstavlja pravi raj za podvodne arheologe.
Najvrjednije nalaze predstavljaju ostaci tri broda Serilie Liburnice. Repliku dijela jednog od njih možete vidjeti u Muzeju ninskih starina. Po čemu su ti liburnski brodovi tako posebni? Za razliku od drugih brodova toga doba, na njima nećete naći niti komadić metala, niti jedan čavao. Građeni su od dijelova koji bi se povezivali tehnikom šivanja, konopcima i drvenim klinovima.
U antici se ime grada malo skraćuje, u Enona, ubrzo dobiva status municipija i rekonstruira se prema svim tada suvremenim urbanističkim pravilima rimskih gradova.
Na središnjem gradskom trgu, forumu, stajao je hram podignut u drugoj polovici 1. stoljeća. Antički hram, točnije njegovi ostaci, tu su i danas. Hram na forumu u Ninu, smatra se, bio je najveći na istočnoj obali Jadrana. Jedan od korintskih stupova rekonstruiran je u izvornoj veličini i dobro dočarava visinu nekadašnjeg hrama. U hramu su bili monumentalni kipovi rimskih careva, koji su u strahu od kršćana zakopani, kada kršćanstvo postaje službena religija Carstva.
Osam tih kipova pronađeno je u 18. stoljeću, a sljedeća dva stoljeća bit će za njih vrlo burna. Najprije su završili u zbirci zadarskog kolekcionara Daniellija, tada vlasnika najveće zbirke umjetnina u Dalmaciji. Zbirka će biti prodana plemiću u Udine, a ovaj će ju pokloniti lokalnom sjemeništu.
Sjemenište zbirku prodaje na aukciji početkom 20. stoljeća. Arheološki institut iz Beča uspio je otkupiti 20-tak kipova za Arheološki muzej u Zadru, no ninski kipovi careva nisu bili među njima. Četiri ninska kipa kupio je Arheološki muzej iz Venecije i 1928. godine doneseni su u Zadar. U Zadru su ostali i nakon 2. svjetskog rata, kao kompenzacija za 14 sanduka zadarskih umjetnina odvezenih u Italiju 1944. godine.
Gdje su završila druga 4 kipa nije poznato. Jedan od ova 4 sačuvana kipa, onaj koji prikazuje cara Augusta, ugledni svjetski stručnjaci za antičku skulpturu proglašavaju najljepšim sačuvanim kipom cara Augusta na svijetu.
Uz sam forum pronađeni su temelji velike i raskošne antičke vile, čiji su podovi pokriveni dobro sačuvanim mozaicima. Raskošne rimske vile na istočnoj obali Jadrana nisu rijetkost, no ono što su istraživanja ove vile otkrila ipak jest. Otkriveno je, naime, da je na njenom mjestu u prapovijesti također stajala velika i raskošna građevina. Ostataka prapovijesnih gradina u Hrvatskoj je mnogo, no ostaci kuća u njima rijetko se naziru, a i tada su to ostaci malenih i neuglednih kućica.
Nin će u antici biti povezan s kopnom mostom, s antičkim Iaderom, Zadrom, cestom, a pitku vodu dobivat će 4 km dugim akveduktom.
Njegov zaštićeni položaj sačuvat će ga od razaranja u vrijeme seoba naroda. Hrvati će u Nin stići rano, no ipak dovoljno kasno da to više nije vrijeme kada se ruši sve pred sobom. Zateći će ovdje romansko stanovništvo, zapravo većinom romanizirane Liburne i uopće ne treba sumnjati da će od njih naučiti o pomorstvu, a za tu temu teško je bolje učitelje i zamisliti.
Vrlo je vjerojatno pod utjecajem starosjedioca došlo do ideje transformacije plemenske zajednice u državnu. Uostalom, takvu su promjenu par stoljeća ranije prošli i sami Liburni, pod utjecajem Rimljana. Tako će upravo u Ninu, vjerojatno krajem 8. stoljeća, no sigurno prije početka 9., nastati prva hrvatska kneževina.
Nin će biti stalno ili privremeno sjedište hrvatskih knezova i kasnije kraljeva, te sjedište biskupije, koja je u prvo vrijeme pokrivala cijelo područje hrvatske kneževine, pa se svakako može smatrati prvom hrvatskom biskupijom.
Iz Nina potječe Višeslavova krstionica, jedan od najznačajnijih hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika. Služila je za pokrštavanje odraslih osoba, a nastala krajem 8. ili u prvim godinama 9. stoljeća.
Nin je bio temeljito razoren 1646. godine. Tijekom 18. stoljeća mnogi će "istraživači" kopati po ruševina nekada bogatog tisućljetnog grada i odnositi nevjerojatna bogatstva. U najboljem slučaju znalo se tek što je i kamo odneseno. U tu skupinu spadaju već spomenuti kipovi rimskih careva, ali i Višeslavova krstionica, koja je završila u Veneciji.
U vrijeme NDH vraćena je u Hrvatsku, zamjenom za jedan drugi spomenik, a danas je u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, dok je u Muzeju ninskih starina njena replika.
Ninska župna crkva, nekadašnja katedrala, crkva Sv. Anselma ili Ansela nastala je početkom 6. stoljeća uz oratorij koji je u 4. stoljeću nastao pregradnjom neke antičke građevine. Crkva je obnavljana, nadograđivana i rekonstruirana mnogo puta, a današnji izgled poprimila je 1795. godine, no još uvijek čuva pojedine elemente one najstarije starokršćanske crkve.
Romanički zvonik s biforama dograđen je crkvi Sv. Anselma kao samostojeća građevina u 12. ili 13. stoljeću. U 15. stoljeću crkvi je dograđena kapela Sv. Marcele, koja će se kasnije često nazivati i kapela Gospe od Zečeva.
Do danas nije razjašnjeno kada je osnovana biskupija u Ninu. Zapisi govore da je prvu kršćansku zajednicu u Ninu utemeljio sv. Anselmo u najranijim kršćanskim danima, pa netko smatra da iz tog doba potječe i biskupija. Većina pak zastupa mišljenje da je biskupija nastala tek nakon osnivanja hrvatske kneževine, u 9. stoljeću. Pisani dokumenti prvi put je spominju 860. godine.
Najpoznatiji ninski biskup svakako je bio Grgur Ninski, o kojem je u romantičarskom zanosu narodnog preporoda u 19. stoljeću stvorena slika kao o borcu za glagoljicu. Poznato je, međutim, jedino da se borio protiv primata splitskog nadbiskupa i protiv ukidanja Ninske biskupije. Tu je borbu izgubio 928. godine, kada je Ninska biskupija ukinuta. Biskupija će biti obnovljena 1075. godine, no pod njom će biti znatno manje područje, a konačno je ukinuta 1828. godine.
U Ninu je spomenik Grguru Ninskom, jedan od tri takva spomenika koje je izradio slavni kipar Ivan Meštrović. Druga su dva u Splitu i Varaždinu. Lokalno je vjerovanje da dodir palca spomenika donosi sreću i ostvaruje želje. Probajte! Poželite li ugodan i kvalitetan odmor u Ninu, tu će Vam želju sigurno ostvariti.
Mnogo poznatija od nekadašnje katedrale jedna je mala crkvica, također smještena u staroj gradskoj jezgri. To je crkva Sv. Križa, poznata kao "najmanja katedrala na svijetu". Ona katedrala nikada nije bila, a taj je nadimak dobila nakon što ju je njime nazvao poznati engleski arhitekt Thomas Graham Jackson, ushićen njenom ljepotom.
Crkva Sv. Križa, danas jedan od simbola grada Nina, primjer je starohrvatskog predromaničkog crkvenog graditeljstva. Nastala je u 9. stoljeću i svoj izvorni izgled u potpunosti je zadržala do danas, preživjevši razaranja koja će Nin pogoditi kasnije.
Glagoljski natpis na nadvratniku portala kaže da je crkvu Sv. Križa izgradio ninski župan Godečaj. Tlocrtom je u obliku križa, s tri apside, te tamburom s kupolom na križištu. Bila je svojevremeno dvorska kapela hrvatskog kraljevskog dvora, a uz to je i svojevrsni sunčani sat i kalendar, zahvaljujući svojoj geometriji i rasporedu prozora. To će joj donijeti još jedan, manje poznati nadimak – hrvatski Stonehenge. Uz to se veže jedna zanimljiva manifestacija, koja se već tradicionalno održava u crkvi Sv. Križa u Ninu , Festival sunca i svjetlosti. Osim uživanja u igri sunčeve svjetlosti, posjetitelji ove jedinstvene manifestacije mogu sudjelovati u zanimljivim radionicama, te slušati stručna predavanja.
Crkva Sv. Križa podignuta je na antičkim temeljima, a temelji antičkih građevina se u njenoj okolici mogu vidjeti i danas.
Za još jednu staru crkvicu može se reći da je jedan od simbola Nina. Crkva Sv. Nikole se nalazi izvan grada, u polju Prahulje prema Zatonu. Izgrađena je u 11. stoljeću, kao centralna građevina s četiri kraka oko središnje kružne jezgre, odnosno tri apside i ulaznim krakom.
Crkva Sv. Nikole nastala je na prapovijesnoj liburnskoj nekropoli, tumulu, pa je na povišenom položaju. Zbog toga je u vrijeme turskih osvajanja korištena kao osmatračnica, te joj je u 16. stoljeću u tu svrhu nadograđeno krunište.
Narodna predaja kaže da je bila osobito važna u vrijeme hrvatskih narodnih vladara. Njih sedam okrunjeno je u Ninu, a zatim bi dojahali do crkve Sv. Nikole i tu se ceremonijalno predstavili narodu.
Kada već govorimo o ninskim crkvama, spomenimo i posljednju, najmlađu, pa ćemo se zatim vratiti malo dalje u povijest. To je crkva Sv. Ambroza. Ona je jednobrodna crkva izgrađena u 13. stoljeću kombinacijom romaničkog i gotičkog stila. Uz nju je nekada stajao benediktinski samostan, koji se spominje još u prvoj polovici 10. stoljeća.
Nedaleko ove crkve su Gornja gradska vrata. Nin je još od prapovijesti opasan zidinama. Te će se fortifikacije mijenjati i nadograđivati kasnije, sve do 18. stoljeća, a dijelovi će ostati sačuvani do danas. Sačuvana će ostati i Gornja i Donja gradska vrata, kroz koja se ulazi u staru gradsku jezgru.
Do gradskih vrata dovest će Vas dva stara kamena mosta. Među njima nije spomenuti most iz antičkog doba, o njemu je ostao tek zapis uklesan u kamenu, no ipak su ovo stari spomenici izuzetne vrijednosti. Sagrađeni su u vrijeme mletačke vladavine, stariji 1346. godine, a mlađi sredinom 16. stoljeća.
U Ninu je nekada bilo mnogo više crkava. Godine 1603. zabilježeno ih je u samom gradu jedanaest. One će nestati u za Nin kobnoj 1646. godini, među njima i starokršćanska bazilika Sv. Marije, te kasnije poslužiti kao građevinski materijal prilikom obnove grada.
Riznica Zlato i srebro grada Nina nalazi se u prostoru uz crkvu Sv. Anselma i svakako je vrijedi posjetiti. U riznici se čuvaju brojni vrijedni umjetnički predmeti, kako iz nestalih crkava, tako i onih koje su još danas tu.
Spomenik Grguru Ninskom nije jedini impresivan spomenik u Ninu. Tu je i spomenik knezu Branimiru. Godine 879., 7. lipnja, papa Ivan VIII uputio je u Nin tri pisma, knezu Branimiru, biskupu Teodoziju, svećenstvu i puku. Bilo je to prvo međunarodno priznanje Hrvatske, a danas se taj datum slavi kao Dan grada Nina i Dan hrvatske diplomacije. Knez Branimir došao je na prijestolje u svibnju iste godine, nakon što je svrgnuo i ubio probizantskog kneza Zdeslava.
U vrijeme kralja Tomislava zapisi govore o hrvatskoj mornarici, koja je samo u Ninu imala 15.000 veslača. Teško je procijeniti koliko je tada Nin imao stanovnika, no već iz ovog podatka jasno je da je to mnogo više nego danas. Zapisi govore o 40.000 stanovnika u prapovijesno doba i 20.000 u antici.
Mnoštvo zanimljivih podataka o ranoj hrvatskoj povijesti donosi djelo bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, nazvano "O upravljanju carstvom", koje je s mnogim suradnicima pisao kao priručnik svom sinu i nasljedniku. Saznajemo da je u vrijeme kralja Tomislava hrvatska mornarica imala 80 većih sagena i 100 manjih condura, koji se u mirnodopsko vrijeme koriste za trgovinu.
Kako su ti brodovi izgledali donedavno nismo znali, no to se, zahvaljujući Ninu, promijenilo. Godine 1966. pod morem na ulazu u ninsku luku pronađena su dva broda, natovarena kamenjem i namjerno potopljena. Izvađeni su 1974. godine i tada je počeo dugotrajan proces desalinizacije, konzervacije i restauracije. Datirani su u 11. stoljeće i bez sumnje je to Condura Croatica, o kojoj bizantski car govori.
Jedana Condura Croatica je u potpunosti restaurirana, druga djelomično. Ovi su brodovi tek jedan od mnogih razloga zbog kojih vrijedi posjetiti Muzej ninskih starina, gdje su izloženi. Repliku broda vidjet ćete i u moru kod Donjeg gradskog mosta.
Muzej ninskih starina djeluje u sklopu Arheološkog muzeja Zadar. U njemu se nalazi pet zbirki koje obuhvaćaju vremensko razdoblje od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, te šesta, posvećena podmorskoj arheologiji. Nalazi se u staroj gradskoj jezgri Nina, na adresi Trg Kraljevac 8. Izvan turističke sezone za posjetitelje je otvoren , od do radi svakim danom od do sat, od do svakim danom od do sata, te od do od ponedjeljka do subote od do sat.
Gubitkom samostalnosti i dolaskom Hrvatske pod mađarsku krunu 1102. godine Nin gubi na važnosti, no još će dugo biti bogat i velik grad. Vladat će njime Šubići, knezovi Bribirski. Na Trgu Kraljevac možete vidjeti bunarsku krunu iz 13. stoljeća s njihovim grbom. Od 1329. do 1358. godine pod mletačkom je vlašću, a zatim ponovo u sklopu Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva do 1409. godine, kada kralj Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju Mlečanima. Time Nin postaje dijelom Mletačke Republike sve do njene propasti 1797. godine.
Ubrzana stagnacija Nina započet će s turskim osvajanjima. U drugoj polovici 15. stoljeća obnavljaju se gradske zidine i fortifikacije, a već će tada biti osmanlijskih upada u okolicu Nina. To nisu bili osvajački, već pljačkaški pohodi, a Nin je bio dobro utvrđen, pa time i poprilično siguran.
Kulturni život Nina još je u 16. stoljeću bogat. Tako će Petar Zoranić u Ninu 1536. godine napisati prvi hrvatski roman Planine. Danas svakako obiđite spomen park Petru Zoraniću – Ninjaninu. To je novouređeni i vjerojatno najljepši ninski park, u kojem i Vi možete kupiti svoju klupu s pločicom na koju će biti ugravirana posveta po Vašoj želji.
Godine 1537. Nin doživljava prvo stradanje. Napušten je, Turci će ga osvojiti, nešto porušiti, no neće ga zadržati. Ponovo je napušten 1571. godine, ovaj put i spaljen, a dok su Turci u njemu, Mlečani će ga gađati s brodova. No i ovaj put se oporavlja, grade se neke vrijedne građevine. Tako će početkom 17. stoljeća biti sagrađena jedna lijepa barokna kuća, koja će među rijetkima preživjeti ono što slijedi.
U vrijeme Kandijskog rata, 1646. godine, Osmanlije ponovo kreću prema Zadru. Mlečani su svoju taktiku spaljene zemlje kojom su branili Zadar doveli do "savršenstva". Nin je ponovo napušten i spaljen, no ovaj put su ga temeljito srušili gađajući ga topovima s galija. Što god mi mislili, postigli su željeni rezultat. Zadar nikada nije osvojen, no u slučajevima kao što je Nin, teško se ne zapitati "je li moglo drugačije?"
Nakon ovog razaranja Nin se više nije oporavio. Naselilo ga je novo, ruralno stanovništvo, koje mu nije moglo vratiti urbani karakter. Da stvar bude gora, javila se malarija, koja je iskorijenjena tek u prvom desetljeću 20. stoljeća.
Još od antike, pa kroz srednji vijek sve do novog doba duž istočne obale Jadrana postojale su brojne solane. Sol je tada bila bijelo zlato, platežno sredstvo, izvor moći i bogatstva. Razlog je taj što je sol bila jedino sredstvo za učinkovito čuvanje hrane.
Danas su na hrvatskoj obali ostale tek tri solane. Solana u Ninu otvorena je 1955. godine. Zapravo se radi o obnovljenoj staroj solani, koja je sigurno postojala u vrijeme srednjovjekovne hrvatske države, a vjerojatno još i u antici.
U ninskoj solani sol se dobiva na tradicionalan način, kako se to radilo još u vrijeme starih Rimljana. Danas ova solana postaje jedna od najvažnijih turističkih atrakcija u Ninu. Postići tako nešto u gradu koji je sam po sebi muzej najbolje pokazuje što se sve može uz malo truda i mnogo ljubavi prema poslu koji se radi.
Vjerojatno nikada niste razmišljali o vrećici soli kao suveniru. Posjetite solanu u Ninu i promijenit ćete mišljenje. Možda će Vas iznenaditi čokolada sa soli, a i razne mirisne soli bit će zanimljiv suvenir. U solani ćete saznati sve o proizvodnji soli, naučiti o najkvalitetnijoj vrsti soli, cvijetu soli, kako se dobiva i zašto je višestruko skuplja od "obične" soli. Cvijet soli Solane Nin tražen je u svijetu, a osobito u dalekom Japanu.
Posjetite Muzej soli u sklopu solane, a močvarno područje parka Solane Nin privlači ljubitelje promatranja ptica, koji će ovdje naći preko 280 vrsta ptica, uglavnom selica, među kojima su neke vrlo rijetke i ugrožene vrste. Specifično stanište – vrlo slana voda u bazenima za isparavanje, te peloidni mulj, pogoduje i nekim vrlo rijetkim vrstama riba, rakova i biljaka.
Festival soli, čiji je domaćin od 2012. godine Solana Nin, sve češće je razlog zbog kojeg se mnogi zapute u Nin. Na ovom zanimljivom događaju možete sudjelovati u berbi soli, ručno spakirati vrećicu soli koju ste ubrali, te se na vrećicu potpisati. Uživat ćete u gastronomskim delicijiama, ali i naučiti od nutricionista o pravilnoj primjeni soli u kuhinji.
Sol nam je nužna, bez nje ne možemo preživjeti, no i pretjerana upotreba dovest će do niza zdravstvenih problema. Saznat ćete o uporabi soli u aromaterapiji, proizvodnji eteričnih ulja, te prirodne kozmetike kakva se koristila još u antici. Uz sve to bit će i raznih popratnih aktivnosti koje sa soli doduše nemaju veze, ali će Vas dobro zabaviti.
Festival soli održava se u prvom tjednu kolovoza. Točan datum početka, kao i detalje o programu svake sezone pronaći ćete na stranicama Turističke zajednice Zadarske županije.
Pravi preporod Nina donosi tek turizam. Početak turizma u Ninu bio je 70-tih godina prošlog stoljeća i vrlo skroman. No, u zadnje vrijeme povratak na put nekadašnjeg sjaja Nina je munjevit.
Danas turistički Nin dobiva prestižne međunarodne i domaće nagrade i priznanja. Recimo da je projekt EDEN 2010. godine u Bruxellesu proglasio Nin europskom destinacijom izvrsnosti, a 2013. godine ponovo ga nagradio za inovativni razvoj turizma. Nin je danas mnogo zanimljivije i atraktivnije turističko mjesto nego što je bio te 2010. godine, 2013. godine ili prošle godine. Uopće ne sumnjamo da će sljedeće godine biti zanimljiviji i atraktivniji nego ove, no nemojte zato čekati sljedeću godinu. Previše ćete toga propustiti ove. Apartmani u Ninu Vas očekuju!
Plaže Nina
Nin je oaza dugih pješčanih plaža čiju ljepotu hvale svjetski turistički vodiči i ugledni časopisi u svojim turističkim i putopisnim kolumnama. Drugačijih plaža od pješčanih u Ninu niti nema.
Zasigurno je najpoznatija Kraljičina plaža.To je 3 kilometra duga pješčana plaža, koja se od Nina proteže zapadno prema Sabunikama s prekrasnim pogledom na Velebit. Kraljičina plaža danas je jedan od nekoliko simbola kojima će se grad Nin, ali i Zadarska županija, rado pohvaliti. Predaja kaže da je to bila omiljena plaža supruge kralja Tomislava, po čemu je plaža dobila ime. Zanimljivo je da se pod tim imenom spominje u nekim vrlo starim zapisima, pa bi predaja vrlo lako mogla biti istinita.
Na sjevernom dijelu Nina je plaža Ždrijac, a prema istoku i Zukvama naselja Vrsi nastavlja se plaža Prodorica.
Sve ove tri plaže nude posjetiteljima dodatne sadržaje, kao najam suncobrana, ležaljki i drugih plažnih rekvizita. Na njima ili u njihovoj blizini se nalaze ugostiteljski objekti i sanitarni čvorovi, te tereni za odbojku na pijesku. Među njima zaostaje plaža Prodorica, kojoj nedostaju tuševi. Neku lijepu divlju plažu rado ćemo nahvaliti i bez tuševa, tamo ih nećemo niti očekivati, no za onu o kojoj netko brine, to smatramo velikim nedostatkom.
Sve plaže imaju dugačke plitke dijelove i vrlo blag ulaz u more , te su pogodne za djecu i neplivače. Pristup kućnim ljubimcima niti na jednoj nije dozvoljen. More je izuzetno čisto, a zbog velikih plitkih područja za koji stupanj toplije nego drugdje.
Plavu zastava nema niti jedna, razlog je jednostavan – niti na jednoj još nije organizirana služba spašavanja. Plažu s Plavom zastavom i bogatstvom dodatnih sadržaja možete naći u obližnjem turističkom naselju Zaton, koje je dovoljno blizu da se do tamo možete prošetati, no o zatonskim plažama više kada budemo govorili o Zatonu.
Peloid, ninsko ljekovito blato
Posebno valja istaknuti ninsko ljekovito blato, peloid. Najviše ga je u blizini Kraljičine plaže, a koristi se za liječenje bolesti kostiju i mišića – reume, deformacija kralježnice i slično. Možda ćete pomisliti: alternativna metoda koja može i ne mora biti utemeljena, no to nije tako. Terapiju ovdje provodi Opća bolnica iz Zadra, no blato je dostupno svima. Posavjetovati se o upotrebi možete s medicinskim timom koji ćete ovdje zateći, ili koristiti njihove usluge fizioterapeutske masaže.
Terapija traje 20-tak dana, sastoji se od oblaganja blatom u jutarnjim satima, sunčanja, te ispiranja blata u moru, no želite li prave rezultate, ipak bi se bilo dobro prije posavjetovati sa stručnjacima.
Aktivni odmor u Ninu
Oko 110 km uređenih biciklističkih staza u okolici Nina oduševit će sve koji žele upoznati okolicu biciklom. U Ninu ćete naći boćalište, te teren za mali nogomet, a na plažama terene za odbojku na pijesku.
Ninska laguna izuzetno je povoljna za jedrenje na dasci, kao i sve popularnije zmajarenje, kitesurfing. U Ninu djeluje centar koji organizira tečajeve za ove sportove, a može Vam ponuditi svu potrebnu opremu.
U obližnjem naselju Zaton Holiday Resort naći ćete terene za razne sportove – tenis, košarku, odbojku, mali nogomet, mini golf, kuglanu, stolove za stolni tenis itd. Ronioci će ovdje pronaći ronilački centar, a tu djeluje i konjički centar, koji u programu ima i sadržaje za djecu i nejahače.
Jednom od biciklističkih staza možete doći do farme magaraca u naselju Poljice, udaljene od Nina 10-tak kilometara. U ovom će izletu osobito uživati djeca, no čaša zdravog magarećeg mlijeka koristit će svakome.
Tradicionalna kuhinja i gastronomska ponuda Nina
Tradicionalna kuhinja Nina spoj je utjecaja mediteranske kuhinje s ribljim specijalitetima i jelima od plodova mora, te kuhinje ninskog zaleđa, plodnih Ravnih kotara.
Ravni kotari poznati su po proizvodnji povrća i voća, pa čak i žita na tradicionalan, ekološki način, ali i stočarskoj proizvodnji. Stoga ćete ovdje naći vrhunsku janjetinu, svinjetinu, sireve i poznati dalmatinski pršut sušen na buri.
Svi se ukusni specijaliteti pripremaju uz neizostavno domaće maslinovo ulje i aromatično samoniklo začinsko bilje. Naša je preporuka otvoriti apetit prije jela čašicom domaće rakije, a zalogaj zaliti gutljajem izvrsnog domaćeg vina.
Nin ima jedan svoj autohtoni specijalitet, jelo koje ćete imati priliku probati samo ovdje. To je šokol, suhomesnati proizvod od svinjske vratine. Najgrublje bi se moglo reći da se priprema slično pršutu, no kada to tako kažemo osjećamo se gotovo kao da vrijeđamo Ninjane. Oni su pripremu šokola doveli gotovo do razine kultnosti, svatko ima svoj tajni recept, poneki trik ili tajni sastojak, koji se nigdje ne zapisuje i prenosi isključivo usmenom predajom.
Šokol se nekada jeo samo u najsvečanijim prilikama, danas je mnogo dostupniji, pa svi možemo uživati u njemu. Ovom je specijalitetu posvećena jedna od ninskih tradicionalnih manifestacija – Ninska šokolijada. Dok za posjetitelje ona znači mnogo dobre hrane i zabave, za natjecatelje, majstore pripreme šokola, pobjeda na njoj stvar je apsolutnog prestiža. Šokolijada se održava svake godine u srpnju i za mnoge gurmane bit će pravi mamac u Nin. Detaljnije o ovoj gastronomskoj manifestaciji naći ćete na stranicama Turističke zajednice grada Nina.
Gastronomsku ponudu Nina, šokol kao i sve druge tradicionalne domaće specijalitete na najbolji će Vam način predstaviti nekoliko kvalitetnih restorana i konoba koje ćete u Ninu pronaći.
Događanja i zabava u Ninu
Dobar dio manifestacija koje se tradicionalno održavaju u Ninu već smo spomenuli – Ninsku šokolijadu, Festival soli i Festival sunca i svjetlosti. Dodajmo da će Festival sunca i svjetlosti, osim što će Vas upoznati s fascinantnim astronomskim i geometrijskim svojstvima crkvice Sv. Križa, biti popraćen raznim zanimljivim radionicama i predavanjima.
Nin je poznato marijansko svetište, mjesto gdje se u nekoliko prigoda okupljaju mnogi hodočasnici. Blagdan Gospe od Zečeva slavi se u Ninu ponedjeljkom prije Uzašašća, blagdana koji se slavi 40 dana nakon Uskrsa. Na Zečevo, otočić kod Vrsi, hodočasti se 5. svibnja i 5. kolovoza, morskim i kopnenim putem, kada se iz Nina na Zečevo prenosi kip Gospe od Zečeva. Ova su slavlja vezana uz događaj ukazanja Gospe pastirici kod Zečeva 5. svibnja 1516. godine.
Dan zaštitnika grada Nina sv. Marcele i sv. Anselma slavi se 24. i 25. kolovoza. Uz crkvene svečanosti bit će tu i pučka fešta s raznim zanimljivim kulturno-zabavnim sadržajima.
U sklopu manifestacije Ninsko kulturno ljeto u Ninu se održavaju razne kulturne, zabavne i sportske manifestacije, koncerti, pučke i ribarske fešte i slično. Ne bude li neki dan baš ništa po Vašem ukusu, provjerite što se događa u susjednom Zatonu, gdje su u sklopu slične manifestacije, Zatonskog kulturnog ljeta, događanja podjednako brojna i raznolika.
U večernjim satima zabavu također možete potražiti u nekom od mnogobrojnih kafića, ljetnih terasa sa živom glazbom ili u diskoteci u Ninu, ili pak većoj i poznatijoj diskoteci u Zatonu.
Kako doći u Nin?
Dolazite li u Nin automobilom autocestom A1, autocestu napustite na čvoru Zadar I, odakle ćete Jadranskom magistralom nastaviti prema Zadru. Nakon nešto više od 3 km stići ćete do skretanja za Nin, odakle ćete do Nina stići lokalnom cestom nakon 15-tak km. Dolazite li Jadranskom magistralom, vozite njome prema Zadru sve do spomenutog skretanja za Nin.
U ljetnim mjesecima postoji izravna međugradska autobusna linija iz Zagreba za Nin, no zimi međugradskih autobusa za Nin nema. Nin je cijele godine dobro povezan sa Zadrom autobusima lokalnog javnog prijevoza, koji voze vrlo često. Zadar je dobro povezan međugradskim autobusnim linijama sa svim većim hrvatskim gradovima, te međunarodnim autobusnim linijama, koje su brojnije ljeti. U Zadar također možete stići vlakom, brodom ili zrakoplovom.
Ninu najbliža međunarodna zračna luka je zadarska, udaljena manje od 30 km. U ovu zračnu luku, između ostalih, lete i neki niskotarifni avioprijevoznici, povezujući Zadar s brojnim europskim gradovima, osobito ljeti. U zračnoj luci možete unajmiti automobil, ili organiziranim prijevozom stići do zadarskog autobusnog kolodvora.
Smještaj u Ninu u ponudi Apartmani Hrvatska
Apartmani Nin - sa zadovoljstvom Vam možemo ponuditi smještaj u Ninu. Na raspolaganju su apartmani i sobe kod privatnih iznajmljivača.
Iz godine u godinu Nin postaje sve popularnija turistička destinacija. Tek jedan od razloga su njegove znamenitosti i bogata kulturno-povijesna baština, kao i lijepe pješčane plaže. Većim dijelom to može zahvaliti trudu turističkih djelatnika i domaćina, koji će svojim gostima ponuditi razne zabavne, kulturne i sportske sadržaje, kao i vrhunske gastronomske užitke.
Iznajmljivači privatnog smještaja čiji su apartmani u našoj ponudi također su važan graditelj te lijepe priče. Njihova gostoljubivost će Vas oduševiti, a suvremeno opremljeni i besprijekorno održavani apartmani zadovoljiti i najstrožije kriterije.
Ponuda portala Apartmani Hrvatska u Ninu je bogata i raznolika. Naći će se ovdje i cijenom povoljni apartmani, dok su za goste koji traže vrhunski luksuz tu najbogatije opremljene kuće za odmor i apartmani. Nin Vas, kao ni apartmani privatnih iznajmljivača u našoj ponudi, sigurno neće razočarati. Je li Nin možda Vaše idealno odredište za ljetovanje 2024 godine?
U blizini Vam u Zatonu, udaljenom oko 3 km, i Petrčanima udaljenim oko 9 km, možemo ponuditi apartmane, sobe i kuće za odmor. Apartmani su u ponudi u Sabunikama (oko 4 km od Nina) i Privlaci (oko 8 km od Nina). Vrsi su od Nina udaljeni oko 6 km, no jedan od turističkih dijelova tog mjesta, Zukve, tek kilometar ili dva. Tamo su Vam na raspolaganju apartmani, bungalov i kuća za odmor.
APARTMANI HRVATSKA NA
FACEBOOKU
Tekstovi na www.apartmani-hrvatska.com su autorska djela te posjeduju subjektivnu originalnost (izvornost).
www.apartmani-hrvatska.com polaže autorska prava na sve tekstualne sadržaje objavljene na ovim internet stranicama.
Svako neovlašteno kopiranje teksta povlači za sobom kaznenu i građansko-pravnu odgovornost kako po domaćem tako i po međunarodnom pravu.
Kopiranje bilo kojeg dijela stranice, bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.
www.apartmani-hrvatska.com ne želi povrijediti ničija autorska prava ili narušiti nečiji privatni život, pa ako smatrate da su na neki način povrijeđena Vaša ili tuđa prava, molimo da nas upozorite kako bismo eventualne propuste ispravili u najkraćem mogućem roku.
Možete nas kontaktirati putem e-maila
Copyright © 2001. - 2024. Apartmani Hrvatska, privatni smještaj www.apartmani-hrvatska.com. Sva prava pridržana.