Apartmani Pag: privatni smještaj u mjestu Pag na otoku Pagu

Apartmani Pag - kod privatnih iznajmljivača na raspolaganju su apartmani.Pag je, s oko 2850 stanovnika, najveće naselje na otoku Pagu. Smjestio se tek malo južnije od središnjeg dijela ovog otoka, na krajnjem južnom dijelu dubokog Paškog zaljeva ... 

Ljubimci Internet Klima
Privatunterkunft Appartements und Zimmer Pag Kroatien
apartmani PAG   APARTMANI MIA
 APARTMANI MIA
gold korisnik
1
apartmani PAG  KOŽAR IVAN
KOŽAR IVAN
gold korisnik
2
apartmani PAG  APARTMANI LAVANDA VL. MIRJANA MEŠTROVIĆ
APARTMANI LAVANDA VL. MIRJANA MEŠTROVIĆ
gold korisnik
3
apartmani PAG  VRANJKOVIĆ BRANKO
VRANJKOVIĆ BRANKO
gold korisnik
4
apartmani PAG  PALČIĆ ZORKA
PALČIĆ ZORKA
plavi korisnik
5
apartmani PAG  PARO - VIDOLIN MARIJA
PARO - VIDOLIN MARIJA
plavi korisnik
6
1 2 3 4        gumb-naprijed

Grad Pag - Povijest i znamenitosti

Povijest grada Paga vrlo je zanimljiva, burna i specifična, po mnogo čemu u Hrvatskoj jedinstvena. O njegovom nastanku govori legenda, no ta legenda se zapravo ne bavi nastankom Paga, već nestankom jednog drugog grada, Cisse. Prema njoj je anđeo spasio jedinog neiskvarenog stanovnika Cisse prije nego što je grad nestao, djevojku Bonu. Ona je iz Cisse krenula prema jugu otoka, kod jednog izvora upoznala mladića, pastira, zaljubila se i s njim sagradila kuću u blizini, osnovavši budući Pag. Ime Pag dolazi od latinske riječi pagus, kojom se u Rimskom Carstvu označavala najmanja upravna jedinica, selo. Pažani će rado reći da su se tada prvi put selili, jer selit će se još jednom kasnije

Otok Pag je i danas jedini hrvatski otok administrativno podijeljen između dvije županije, a ta podjela ima korijene daleko u prošlosti. Godine 1071. kralj Petar Krešimir IV dodijelio je sjeverni dio otoka rapskoj crkvi, a južni zadarskoj. Ovaj je događaj za stanovnike otoka Paga svakako bio nesretan, jer je predstavljao temelj za brojne krvave sukobe sljedećih nekoliko stoljeća.

Grad Pag davno je imao solane i bio poznat po proizvodnji soli, poznat je po tome i danas. U srednjem je vijeku sol bila kao zlato, značila je bogatstvo, nerijetko se koristila kao platežno sredstvo. Moćan Zadar je htio pašku sol, Pažani su htjeli svoju slobodu i neovisnost od tog grada. Iako je kralj Bela IV godine 1244. dodijelio Pagu status Slobodnog kraljevskog grada, čini se da je to u stvarnosti Pagu malo značilo. Paške su solane bile u vlasništvu zadarskih plemića, pa se Pažani često bili saveznici Mletačke Republike u njenim sukobima sa Zadar. Godine 1376. kralj Ludovik I dodijelio je Pagu potpunu autonomiju, no odmah nakon njegove smrti, šest godina kasnije, Pag je opet pod Zadar. Godine 1393. Pažani se bune protiv Zadra, što rezultira napadom zadarske vojske na grad 24. ožujka iste godine, prilikom kojeg je veći dio grada srušen i spaljen, stanovništvo poubijano ili mučeno.

Godine 1409. dalmatinski gradovi, pa tako i Pag, dolaze pod mletačku upravu. Za grad Pag to je svakako značilo dolazak boljih vremena, već 1410. godine Pag dobiva djelomičnu autonomiju. Tada su se stvorili uvjeti za jedan važan događaj, koji će uslijediti ubrzo. Naime, grad Pag nije se nalazio na najboljoj lokaciji, niti po pitanju obrane grada, a niti po gospodarskim pitanjima. 18. svibnja 1443. godine Pažani počinju graditi novi grad, onaj koji danas nazivamo Pagom. Tako grad Pag postaje jedini hrvatski srednjovjekovni grad koji je ciljano i planski sagrađen. Svakako valja istaknuti činjenicu da je ključnu ulogu u planiranju i projektiranju novog grada imao ugledni graditelj i kipar Juraj Dalmatinac, napomenut ćemo Zadranin, da Zadrani ne bi rekli kako smo ih ovdje prikazali kao negativce.

Novi grad utvrđen je snažnim zidinama, pojačanim s devet kula, ulice planski raspoređene, zgrade građene u gotičkom i renesansnom stilu. Pažani se u svoj novi grad sele 28. rujna 1474. godine, pa je Pag jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti, na neki način, točnim datumom svog rođenja.

Naravno, ne treba pomisliti kako je dolaskom Venecije u Pagu zavladalo totalno blagostanje. Solane su bile pod isključivom mletačkom upravom, a obveza osiguravanja i opremanja jedne galije za mletački mornaricu zasigurno nije bila jednostavna siromašnom stanovništvu.

Stari grad, koji se nalazi tek oko kilometar južnije od današnjeg Paga, ostaje prazan i napušten. Baš tim imenom, Stari grad, Pažani ga nazivaju i danas. Od njega su danas uglavnom ostali samo ostaci, nažalost slabo istraženi. Tek nedavno Pažani su počeli intenzivnije istraživati i uređivati nekada Slobodni kraljevski grad. Tako su nedavno u gradu pronađeni ostaci benediktinskog samostana, utemeljenog 1318. godine.

Stari grad nije zadugo ostao potpuno prazan. Franjevci su običavali svoje samostane podizati izvan naseljenog mjesta, pa tako godine 1589. grade samostan u Starom gradu. Samostan je napušten, a od njega su danas ostale ruševine. Od nekoliko sakralnih objekata koji su postojali u Starom gradu, sačuvana je jedino crkva Sv. Marije. Ova se romanička crkva prvi put spominje u 12. stoljeću, a iz nje potječe kip Majke Božje od Starog grada, Pažanima osobito svet.

Stari grad također je bio opasan zidinama, a kao jednu od brojnih zanimljivosti Starog grada, spomenut ćemo otkriće dijela megalitskih zidina, kakve su bile karakteristične za mikensku kulturu. Napravimo ovdje malu digresiju. Spomenimo pašku čipku, vrijedno kulturno dobro otoka Paga, koje Vam svakako preporučamo kao izvrstan izvorni suvenir, koji vrijedi ponijeti kao uspomenu na posjetu ovom otoku. Pašku je čipku UNESCO uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Smatra se da paška čipka također vuče korijene iz mikenske kulture, tako da su stari Grci na otoku Pagu svakako ostavili duboke tragove.

Vratimo se sada u novi grad Pag. Od njegovih brojnih znamenitosti, već smo spomenuli zidine i kule. Veći dio gradskih zidina i kula srušen je 1855. godine, kako bi se osiguralo bolje strujanje zraka i spriječile razne epidemije, koje su često pogađale grad. Od devet kula, danas je ostala samo jedna, Skrivanat. Kula Skrivanat bila je najsjevernija paška obrambena kula, a sačuvana je u izvornom obliku. Natpis na njoj govori da je izgrađena 1468. godine. Uz nju je sačuvan i dio gradskih bedema, kao i na još nekoliko mjesta u gradu. Danas uz kulu vodi šetnica, a u njoj se u ljetnim mjesecima održavaju kulturno-zabavne priredbe. Rušenje u 19. stoljeću preživjela je bila i kula Kamerlengo, no početkom 20. stoljeća pregrađena je u zgradu gradske uprave.

U samom centru grada nalazi se crkva Uznesenja Marijina, čija je gradnja počela 1443. godine, a dovršena je 1487. godine. Pažani su se nadali da će dobiti svoju biskupiju, pa je ova crkva građena s ciljem da postane katedrala, no to se nikada nije dogodilo. Crkva je trobrodna bazilika, s tri četvrtaste apside, izgrađena u gotičkom stilu, s elementima rane renesanse, no i s romaničkim elementima, što svakako treba promatrati kao želju da stanovnike novoga grada barem malo podsjeća na njihove negdašnje crkve u Starom gradu.

Crkva Sv. Jurja također je izgrađena u 15. stoljeću, kada i cijeli grad, na samom sjeveru grada, te je jednim svojim zidom bila dijelom gradskih zidina. Ova jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom izgrađena je uglavnom gotičkim stilom, a u 16. stoljeću bila je produljena i dobila renesansno pročelje. Tada je nad portalom ugrađena luneta koja je donesena iz istoimene crkve iz Starog grada. Danas je u crkvi izložbeni prostor, a za vjersku službu služi tek povremeno.

Kada već govorimo o crkvama Sv. Jurja, recimo da je u blizini postojala još jedna crkva posvećena ovom svecu, mnogo starija od ovih u starom i novom Pagu. Sjeverno od grada Paga, na brežuljku se mogu nazrijeti ostaci utvrde, čiji je integralni dio bila crkva Sv. Jurja. Zanimljivo, kao i ova u Pagu, i ona se nalazila uz same zidine utvrde. Tek nedavna istraživanja otkrila su da se radi o bizantskoj utvrdi i crkvi iz 6. stoljeća. Čini se da je još u 17. stoljeću crkva bila u dobrom stanju, te da su je mještani novoga grada Paga koristili. Nažalost, poslije je potpuno napuštena i zapuštena, te su od ovog vrijednog kulturno-povijesnog zdanja danas ostali samo tragovi.

U zapadnom dijelu grada, nekad također uz gradske zidine, nalazi se samostan benediktinki s crkvom Sv. Margarite. Crkva i samostan građeni su također u 15. stoljeću, a dovršeni 1483. godine. Uz njih se nalazi i kapela Sv. Nikole, izuzetno vrijedan arhitektonski spomenik građen gotičko-renesansnim stilom. Benediktinke iz ovog samostana još su u 16. stoljeću podučavale žensku djecu čipkarstvu, a kasnije otvorile i prvu pučku školu i vrtić na Pagu. Zađimo malo i u područje paške gastronomije – benediktinke iz ovog samostana pripremaju poznatu pašku autohtonu deliciju, baškotin. Baškotin je dvopek, kojeg proizvode po svom tajnom receptu već stoljećima, a možete ga kupiti samo u ovom samostanu. Pažani će vas njime pogostiti uz bijelu kavu ili čaj, a proizvod ima oznake «Izvorno hrvatsko» i «Hrvatski otočni proizvod».

Na glavnom gradskom trgu, nasuprot crkve Marijinog Uznesenje nalazi se Knežev dvor. Pogodit ćete, izgrađen je u 15. stoljeću. Ovo je svakako najimpozantnija svjetovna građevina u Pagu, a kao osobitu zanimljivost valja istaknuti bunar, koji se nalazi u njegovom dvorištu, te lijep portal kroz koji se u dvorište ulazi, a koji je, prema natpisu, izgrađen 1467. godine. Nekada je ovdje bilo sjedište kneza, upravitelja Paga kojeg je postavljala Venecija, a danas je ovo spomenik kulture, u kojem se, osobito ljeti, održavaju razne manifestacije, predstave, izložbe i slično.

Sastavni dio proizvodnje soli bio je i njeno skladištenje, što u davno doba nije bilo jednostavno. Prva skladišta soli u Paškom zaljevu spominju se još u 14. stoljeću, no najstarija sačuvana su iz 17. stoljeća. Gradnja je započela 1629. godine i tada su izgrađena tri skladišta. Još šest ih je izgrađeno za vrijeme austrougarske vlasti. Ovi magazini soli u Pagu su danas zaštićeni spomenici industrijske arhitekture, a u jednom od njih je organizirana stalna izložba solarstva, koju će mnogi nazvati Muzej soli. Proizvodnja soli je, ne tako davno, na Pagu modernizirana, no tamo i danas možete vidjeti kako se to radilo nekada.

Plaže

Grad Pag obiluje lijepim plažama, a vjerojatno je najpoznatija gradska plaža Prosika, u blizini stare gradske jezgre. Ova se pješčana plaža ponosi Plavom zastavom, te bogatom ponudom dodatnih sadržaja. Uz tuševe, sanitarni čvor i kabine za presvlačenje, ovdje ćete naći igralište za odbojku na pijesku, tenis, dječje igralište, vodeni tobogan, a možete unajmiti pedaline, sandoline ili vodene skutere. Na plaži je nekoliko ugostiteljskih objekata, od kojih se neki u večernjim satima pretvaraju u noćne klubove, pa eto odmah i preporuke za one željne noćnog života.

Osim ove plaže, u samom gradu ćete naći još nekoliko pješčanih i šljunčanih plaža, a na nekim od njih postoje i dodatni sadržaji. Spomenimo plaže Bašaca, Vodice i Mađaricu. U neposrednoj blizini izvan grada još je raznolikih i lijepih plaža.

Gastronomija

Ove smo se teme već dotakli ranije, govoreći o baškotinu, autohtonom i jedinstvenom dvopeku grada Paga. Naravno, i sol pripada u ovu priču, a paška sol je i danas nadaleko poznata i vrhunske kvalitete, no sol je usko povezana s najznačajnijim specijalitetom Paga, ovčjim paškim sirom.

Otok Pag je otok kamena, sa škrtom vegetacijom u kojoj dobar udio zauzimaju ljekovite i začinske biljke. Razlog tome je snažna bura, koja s Velebita udara u more, te na otok donosi manje količine soli, stvarajući posolicu. U takvim uvjetima, malo bilja može opstati, a ono što opstaje, hrana je za pašku ovcu, izvornu hrvatsku pasminu, kojih na otoku ima oko 30.000. Zbog toga je mlijeko ove ovce posebno i izuzetno, a sir napravljan od njega po recepturi razvijanoj stotinama godina zasigurno najkvalitetniji hrvatski sir, te, prema stručnjacima, jedan od najboljih sireva svijeta.

Paška janjetina, koja se ovdje priprema na različite načine, također je izuzetna, no ne treba zaboraviti da je ovo i ribarski kraj, a čisto more otoka Paga bogato kvalitetnom i ukusnom ribom. U gastronomskoj ponudi Paga treba spomenuti i vino žuticu, koje se proizvodi od nekoliko sorti grožđa, među kojima je najzastupljeniji paški autohtoni gegić.

Ne propustite isprobati izuzetne delicije paške kuhinje u jednom od nekoliko kvalitetnih restorana i konobi koje ćete u gradu Pagu naći.

Aktivni odmor

Ljubitelji aktivnog odmora u gradu Pagu imaju mogućnost baljenja raznim sportovima, no svakako treba najviše istaknuti sportove na vodi, zbog specifičnih uvjeta u Paškom zaljevu. Ovdje često puše umjereni vjetar, koji, međutim, ne stvara valove, te je idealan za jedrenje na dasci, pogotovo za one koji nisu previše iskusni u ovom sportu.

Paški zaljev idealan je i za ronioce početnike, a u gradu Pagu naći ćete ronilačke klubove, koji organiziraju tečajeve ronjenja. Iskusni ronioci pronaći će oko otoka Paga brojne zanimljive lokacije za ronjenje.

Otok Pag ima 115 km staza uređenih za brdski biciklizam, a bicikl možete unajmiti u gradu. Također postoji nekoliko interesantnih lokacija za šetnju i planinarenje u okolici grada Paga. Oni malo ekstremniji planinari, naći će u blizini grada stijene pogodne za alpinističko penjanje.

Spomenimo još nešto, što možda ovamo i ne pripada u potpunosti, no svakako je vezano uz zdravlje i zdrav način života. U samom gradu Pagu nalazi se prirodno lječilište s ljekovitim blatom. Dok su priče o ljekovitom blatu često upitne vjerodostojnosti, ljekovitost paškog blata znanstveno je potvrđena. Ovo blato provjereno utječe na održavanje i vraćanje prirodne kiselosti kože, smanjuje reumatske bolove, te pomaže kod problema s aknama.

Zabava

Za ljubitelje noćnog života i zabave već smo spomenuli noćne klubove na plaži Prosika, no osim njih postoji još klubova u gradu Pagu gdje zabava traje do ranih jutarnjih sati. Ne treba, naravno, zaboraviti, da se grad Pag nalazi samo nekoliko kilometara od «hrvatske Ibize», plaže Zrće, koja je poznata po klubovima u kojima zabava praktički traje 24 sata dnevno.

U gradu Pagu se, osobito tijekom ljetnih mjeseci, održavaju razne manifestacije, priredbe, koncerti, izložbe i razna druga kulturna zbivanja. Nama su se osobito zanimljive učinile neke gastronomske manifestacije, no naravno, netko će možda biti više zainteresiran za međunarodni festival čipke ili ljetni karneval.

Dolazak u grad Pag

Iako smješten na otoku, do grada Paga jednostavno je doći automobilom. Otok Pag je na svom južnom dijelu s kopnom povezan mostom, a na sjevernom trajektnom linijom Prizna – Žigljen. Trajekt na ovoj liniji, osobito u ljetnim mjesecima, vozi vrlo često, a vožnja traje 15-tak minuta. Koja je od ovih opcija bolja ovisi isključivo o smjeru iz kojeg dolazite.

U grad Pag možete doći i autobusom. Redovnim autobusnim linijama grad je povezan sa svim većim gradovima Hrvatske.

Najbliža međunarodna zračna luka je u Zadru, kamo leti više niskotarifnih zrakoplovnih kompanija iz brojnih gradova Europe. Zračna luka je autobusom povezana sa zadarskim autobusnim kolodvorom, odakle postoji autobusna veza s gradom Pagom. U zračnoj luci moguće je unajmiti automobil.

Smještaj u mjestu Pag u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Pag - kod privatnih iznajmljivača na raspolaganju su apartmani. Pag je grad za aktivan odmor i bogat noćni život. Zdrava hrana, ljekovito blato i jedinstvena paška čipka. Apartmani uz more čekaju na Vas.

U mjestima u blizini su Vam na raspolaganju apartmani: Novalja , Mandre , Stara Novalja , Povljana , Vlašići , Dinjiška , Šimuni i Zubovići .

PONUDA SMJETAJA U BLIZINI:

PRETRAGA PO KARTI

Apartmani Hrvatska - pretraga apartmana po karti za mjesto Pag na otoku Pagu
apartmani Potonica apartmani Caska apartmani Vidalii apartmani Kustii apartmani Pag apartmani Stara Novalja apartmani Lun apartmani Jakinica apartmani Novalja apartmani Metajna apartmani Zubovici apartmani Mandre apartmani imuni apartmani Koljun apartmani Povljana apartmani Dinjika apartmani Smokvica otok Pag apartmani Vlaii otok Pag apartmani Vir RIBARICA apartmani Lukovo ugarje apartmani Privlaka apartmani Nin Apartmani Olib Apartmani Silba