Malinska

Malinska je mjesto s 600-tinjak stanovnika na sjeverozapadu otoka Krka, smješteno u slikovitom zaljevu s pogledom na Rijeku i Opatiju. Malinska je glavno središte kraja zvanog Dubašnica, u kojem se nalazi 20-tak naselja, s ukupno oko 2500 stanovnika.

Povijest i znamenitosti

U 15. stoljeću Dubašnica je bila jedino područje na Krku bez i jednog urbanog središta, te već tada Krčki knezovi Frankopani potiću naseljavanje kraja. U to doba glavno središte kraja bilo je naselje Bogovići, koje je danas dio Malinske. Tada, u 15. stoljeću, na području današnje Malinske, gradi se mlin, po kojem je Malinska i dobila ime, te bi se moglo reći da tu započinje njena povijest.

Krajem 18. stoljeća u Malinskoj su sagrađene prve kuće, te luka, uz već postojeću luku Porat, malo zapadnije u istom zaljevu, te počinje izvoz proizvoda tog kraja, drva, maslinovog ulja, poljoprivrednih proizvoda. Bez obzira na to, Malinska će još sto godina ostati vrlo malo selo.

Ozbiljniji razvoj Malinske počinje tek 1880. s dolaskom prvog turističkog parobroda. Isprva su turisti bili austrijski i mađarski aristokrati, koji su u zimskim mjesecima dolazili ovamo u lov na pernatu divljač. Zahvaljujući oduševljenju nekih od njih ovim krajem, popularnost Malinske kao turističke destinacije stalno raste, te je danas Malinska jedan od značajnijih turističkih centara hrvatskog Jadrana.

Crkva Sv. Apolinara

Kako se radi o vrlo mladom mjestu, Malinska nema nekih kulturno-povijesnih znamenitosti. Tu je župna crkva Sv. Apolinara u Bogovićima, koji su danas dio Malinske. Stara crkva Sv. Apolinara bila je trošna, s temeljima još iz 12. stoljeća, te je 1834. godine u njoj zabranjeno bogoslužje. Današnja je crkva izgrađena 1857. godine. Kapela Majke Božje Karmelske postala je svetištem nove crkve, a njoj su pridodana tri nova broda. Na bočnim stranama crkve dvije su polukružne kapele s mramornim oltarima. Jedan od njih, oltar Gospe Karmelske, prenesen je iz istoimene kapele. Izrađen je u baroknom stilu i potječe, pretpostavlja se, iz 1644. godine. Drugi je, također barokni, oltar Gospe od ružarija iz stare župne crkve, napravljen 1709. godine. Zvonik je građen istodobno kada i crkva, visok 28 metara i udaljen od crkve 13 metara.

Stara crkva Sv. Apolinara nalazila se na mjestu starog groblja u Dubašnici. Danas je ostao samo zvonik, s kasnogotičkim motivima, te tragovi crkve. Zvonik je izgrađen 1618. godine, što je na njemu uklesano glagoljicom.

Samostan i crkva Sv. Marije Magdalene

U Poratu, koji se već također može smatrati dijelom Malinske, nalazi se franjevački samostan Sv. Marije Magdalene s istoimenom crkvom. 1480. godine Frankopani poklanjaju kapelicu Sv. Marije Magdalene franjevcima. U prvoj polovici 16. stoljeća, franjevci grade samostan uz kapelicu, te ju proširuju u crkvu. Samostan je u nekoliko navrata bio metom gusarskih napada, a u jednom takvom napadu je i zapaljen, pa je izgorjela i arhiva. Tako se ne zna kada je točno sagrađen, no zna se da je crkva Sv. Marije Magdalene posvećena 1557. godine. Od 18. stoljeća samostan je u današnjem obliku. 1850. godine u samostanu je izgrađen toš, mlin za masline, koji je služio ne samo samostanu, već i cijelom Poratu. Toš je sačuvan u izvornom obliku. U podrumu samostana otvoren je muzej u kojem se čuvaju umjetnički i uporabni predmeti sakupljeni u crkvi i samostanu kroz stoljeća, a u dvorištu je lapidarij s kopijama najvažnijih hrvatskih glagoljskih natpisa. Malo zapadnije od ovog samostana ruševine su benediktinskog samostana i crkve iz 12. stoljeća.

Ostaci antičkog naselja

Nedaleko Malinske, između napuštenih sela Sršići i Maršići, u šumi Cickini, nalaze se ostaci rimskog, antičkog naselja. Uz ostatke stambenih objekata, tu su i tragovi termi, te ranoantičke nekropole. U 5. ili 6. stoljeću, uz postojeće objekte, sagrađena je i ranokršćanska crkva s krsnim zdencem i drugim pomoćnim prostorijama, čiji su ostaci također jasno vidljivi.

Plaže

Budimo iskreni, teško da će ljubitelje kulturno-povijesnih znamenitosti posjet Malinskoj oduševiti. No, ako ste tu radi kupanja, uživanja na plaži, u moru i na suncu, na pravom ste mjestu! U Malinskoj postoji desetak uređenih plaža i svatko će naći neku, zapravo više njih, baš po svom ukusu – betonsku, šljunčanu, pješčanu ili stjenovitu. More je čisto, prekrasne boje i mami Vas da uđete. Na većini plaža moguće je unajmiti razne rekvizite, a nude se i raznoliki sportski sadržaji. Također, na većini ćete naći barove i ugostiteljske objekte u kojima možete nešto i pojesti. Na mnogim plažama šuma je u neposrednoj blizini mora, pa zaštitu od prejakog sunca možete potražiti i u prirodnom hladu, a doživljaj boravka na plaži obogatiti i svježim šumskim mirisima. Samo jedna plaža ima Plavu zastavu, no barem još nekoliko drugih ni po čemu i nimalo ne zaostaje. Sve je samo stvar osobnog ukusa.

Haludovo

Govorili smo o kulturno-povijesnim znamenitostima i plažama, napravit ćemo sada jednu malu poveznicu, predstavivši Vam jednu «društveno-civilizacijsku znamenitost». 1968. godine osnivač časopisa Penthouse, Bob Guccione, ulaže 45 milijuna američkih dolara u otvaranje hotelskog kompleksa i kockarnice na plaži Haludovo, u Malinskoj. 1971. godine otvara se Haludovo Palace Hotel, samo 12 km udaljen od međunarodne zračne luke Rijeka, na Krku, otvorene godinu dana ranije. 1972. otvara se kockarnica, Penthouse Adriatic Club, sa šezdesetak Penthouseovih zečica za animaciju gostiju. Zbog ograničenja na strana ulaganja u tadašnjem socijalističkom sustavu, službeni vlasnik bila je riječka tvrtka Brodokomerc. Gosti su bili bogati i slavni iz cijelog svijeta, spominju se Saddam Hussein s pratnjom od stotinjak ljudi i Olof Palme, između ostalih. Nastale su i neke legende, kao npr, punjenje hotelskog bazena šampanjcem, ili nekoliko legendi vezanih baš uz Saddama Husseina, kao npr. napojnica od 2000 dolara. Među legende ne spadaju podaci da se dnevno trošilo 100-tinjak boca šampanjca, 100-tinjak boca viskija, oko 100 kg jastoga, te 5 kg kavijara, te da zaposlenici mjesecima uopće nisu imali potrebe podizati plaću. Sve to trajalo je do sredine 70-tih, kada je, prema nekima, socijalističkim vlastima zasmetao takav kapitalistički hedonizam, a prema drugima kockarnica jednostavno bankrotirala i Penthouse se povukao. Hotelski je kompleks nastavio uspješno poslovati sve do 1990. koje je bila posljednja godina zaključena pozitivno. Tada je uslijedio rat, a nakon njega privatizacija, koja za Haludovo nije bila ništa manje pogubna. Prelazeći iz vlasništva jedne sumnjive offshore kompanije u vlasništvo druge, Haludovo iz godine u godinu propada, stvara gubitke i napokon biva napušteno. Osim što vrijedi posjetiti plažu Haludovo, vrijedi obići i prazne i devastirane zgrade, gdje je prije par desetljeća sve odisalo glamurom. Scene su to kao iz kakvog post-apokaliptičnog filma.

Turistička ponuda, gastronomija i izlasci

Malinska je, zbog svog položaja, zaštićena od hladnih vjetrova, pa mediteranska vegetacija u mjestu buja. Dodajući tome i silnu brigu koju lokalno stanovništvo ulaže u uređenje vrtova i zelenih površina, mora se reći da je naprosto užitak prošetati Malinskom. Na području Malinske uređeno je oko 50 km šetnica, a povezane su i s ostalim šetnicama na otoku Krku. Kako su mnoge prikladne i za vožnju biciklom, svakako bismo Vam savjetovali unajmljivanje bicikla. Čini nam se to kao idealan način upoznavanja prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti u okolici Malinske, kroz laganu, zdravu i ugodnu vožnju na svježem i mirisnom zraku.

Gastronomska tradicija temelji se, naravno, na plodovima mora. Tipičnoj mediteranskoj kuhinji dubašljanski kraj pridodao je, međutim, mnoge autohtone elemente. Svakako zatražite ljubazno osoblje u jednom od dobrih restorana i konoba Malinske da Vam preporuči neki tipični dubašljanski specijalitet!

Malinska je, kažu, jedno od najposjećenijih mjesta za noćni izlazak. Brojni su tu ugodni kafići, ali nam se čini da baš i nije velik izbor noćnih klubova i diskoteka. Mjesta za napredak zasigurno ima mnogo. Tijekom ljetnih mjeseci organiziraju se brojne manifestacije, koncerti, fešte. Ništa, nažalost, što bismo posebno istaknuli.

Dolazak u Malinsku

Iako na otoku, Malinska je izuzetno dobro prometno povezana, pa je dolazak jednostavan raznim prijevoznim sredstvima. Krčki most, kojim je otok Krk povezan s kopnom, udaljen je 15-tak kilometara, međunarodna zračna luka Rijeka još je bliže, a niti grad Rijeka, gdje možete doći brodom ili vlakom, nije daleko.