Poluotok na kojem su se Lun i ostali zaseoci smjestili često se cijeli naziva Lun, a jednim svojim dijelom smješten je iza otoka Raba, te tako zaštićen od bure. To je razlog zbog čega je vegetacija na njemu, za razliku od većeg dijela otoka Paga, poprilično bujna. Naći ćete ovdje šume hrasta crnike, no još važnije, masline. No o tome malo kasnije.
Povijest i znamenitosti Luna
Lun su u prapovijesti naseljavali Liburni. Ostaci njihove gradine Gradac, iznad Stanišća, mogu se vidjeti i danas. Pronađeno je i nekoliko njihovih nekropola, te nakit iz tog doba, koji se može vidjeti u zbirci u Novalji.
Iz rimskog doba pronađeni su novčići i ostaci keramike u uvali Tovarnele, no naselja, čini se, više tada nije bilo.
Po svom su dolasku Hrvati podigli svetište, na mjestu nekadašnjeg liburnskog svetišta, iznad polja Vidasi. Kasnije, po primitku kršćanstva, tamo je sagrađena crkva Sv. Vida, po kojoj je polje i dobilo ime.
U 10. stoljeću je na sjeveru poluotoka, na rtu Punta Luna sagrađena ranoromanička crkvica Sv. Martina, čije ruševine postoje i danas. Bila je to jednobrodna crkva s polukružnom apsidom, te s osobito zanimljivim romaničkim kipom iz 12. ili 13. stoljeća, koji navodno prikazuje Svetog Martina, no mnogi će povjesničari umjetnosti reći da se Sv. Martin nikada nije tako prikazivao.
U 14. stoljeću je sagrađena gotička crkva Sv. Jurja, u uvali koja je po njoj dobila ime Jurjevica, ispod Gurijela, od koje su danas također ostale samo ruševine.
Da li je Lun u to doba bio naseljen? Teško je reći. Prema gradnji crkava, reklo bi se da jest, no nema nekih ostataka naselja iz tog doba, niti zapisa o stanovnicima. Ono što sa sigurnošću možemo tvrditi jest da su na Lunu pasle ovce susjednih gradova. Od 10. do 15. stoljeća dolazilo je do čestih sukoba oko vlasništva nad Lunom između Zadra, Raba, pa čak i Osora. Dolaskom svih ovih gradova pod vlast Venecije, početkom 15. stoljeća, Lun trajno postaje vlasništvo Raba.
Nadalje, sa sigurnošću možemo tvrditi da Lun nije bio naseljen u prvoj polovici 17. stoljeća. Godine 1653. rapski plemići na Lun naseljavaju Mateja Badurinu, kao pastira za njihove ovce. Tako on postaje prvi poznati stanovnik Luna. Poslije njega dolazi još stanovništva, prema nekima, izbjeglice pred Turcima, no vjerojatnije su stigli iz primorskih krajeva pod austrougarskom vlašću, kako bi izbjegli vojnu službu. Svi oni postaju pastiri u službi Rabljana. Tada nastaje selo Lun i svi današnji zaseoci. Zaseoci su nekada bili dalje od mora, zbog opasnosti od gusara, a kasnije se približavaju moru, najprije zbog ribolova, a potom turizma. Nevjerojatan je podatak da su feudalni odnosi Rabljana i njihovih lunjskih pastira trajali sve do 1946. godine.
Gradnja crkve Sv. Anđela Čuvara započela je 1719. godine, a dovršena je 1738. godine. Do tada se za vjersku službu koristila već spomenuta crkva Sv. Martina. Crkva je u više navrata obnavljana, a 1870. godine dograđena joj je sakristija. Crkvi bi obnova dobro došla i danas. Danas se crkva Sv. Anđela Čuvara više ne koristi za vjersku službu, a njena se unutrašnjost može razgledati u vrijeme lunjske fešte Anđelove, 2. listopada.
Kapelu Majke Božje od zdravlja Lunjani su podigli kao zavjet Majci Božjoj da ih čuva od skrleta. Kapela se nalazi na samom ulazu u Lun, uz cestu koja ga povezuje s Novaljom. Kao godina izgradnje navode se dva podatka, 1875. i 1899. godina.
Godine 1900. izgrađena je današnja župna crkva Sv. Jerolima, a najmlađa crkva Luna, crkva Krista Kralja u Jakišnici, izgrađena je 1973. godine.
Lunjski maslinici
Osim navedenih crkava, na Lunu ćete naći i brojne stare i zanimljive primjerke pučke arhitekture, no bez ikakve dvojbe, najvažnija znamenitost, ono po čemu je Lun nadaleko poznat i prepoznatljiv, su lunjski maslinici.
Što je toliko posebno kod lunjskih maslinika? Maslinici broje oko 80.000 stabala maslina, pa je to najveći maslinik u Hrvatskoj, no to nije ono bitno. Najstarija maslina u masliniku stara je oko 1600 godina, a nedavno je pronađena jedna, nikada cijepljena, koja bi mogla biti starija od 2000 godine, no znanost to tek treba potvrditi. U masliniku je velik broj samoniklih, divljih maslina (Olea oleaster), a lunjske su masline cijepljene na divlju podlogu. Oko 1500 stabala prosječne je starosti 1200 godina, toliko starih maslina na okupu nema niti u jednom drugom masliniku u svijetu.
Netko je u šali rekao da ona najstarija cijepljena maslina, 1600 godina stara, rađa kao da joj je 500 godina manje. No, u toj tvrdnji nema ništa šaljivo. Samo jedna nevjerojatna i fascinantna istina. Gurmanima je osobito interesantno maslinovo ulje koje se proizvodi od maslina starijih od 1000 godina, no sva ulja lunjskih maslinika su izvrsna. Maslinovo ulje iz Luna nije jeftino, daleko od toga, no cijena nikada nije bila problem ovdašnjih proizvođača. Njihov problem je što ulja nema dovoljno za sve koji ga žele kupiti, pa ga obično sredinom turističke sezone nestane.
Dio lunjskih maslinika površine oko 24 hektara zaštićen je 1963. godine kao botanički rezervat. Kao atraktivnu zanimljivost valja napomenuti i tzv. «lunjski bonsai». Ovce, koje u maslinicima pasu, brste samonikle mlade masline, tvoreći od njih grmove nevjerojatnih oblika, kreacije kakvih se često ne bi postidjeli ni umjetnici i vrsni uzgajivači bonsaija.
Lunjski su maslinici ograđeni drevnim suhozidima. Tko je posadio prve masline, tko je sagradio suhozide, nije poznato. Nije točno poznato niti kada, no čije god to djelo bilo, ostavio je kroz tisućljeća u nasljeđe jednu izuzetnu, neprocjenjivu vrijednost.
Smještaj i plaže Luna
Smještaj na Lunu možete pronaći u jednom hotelu, u Jakišnici, kampu smještenom u šumi maslina, a na raspolaganju su Vam i brojni apartmani i sobe kod privatnih iznajmljivača u svim zaseocima Luna.
Duž cijele obale Luna nalaze se brojne uvale s lijepim i raznolikim plažama. Ovdje ima šljunčanih, pješčanih, stjenovitih i betoniranih plaža, pa će svatko naći neku baš po svom ukusu. Valja napomenuti da samo selo Lun nije uz more, za razliku od većine drugih zaselaka, no i Lun je od mora udaljen tek par stotina metara, s lijepim plažama u blizini.
Aktivni odmor, zabava
Prekrasni krajolici Luna naprosto pozivaju da ih istražite, te je svakako ovo dobro odredište za sve one koji žele odmor provesti aktivno, u šetnji ili vožnji biciklom.
Za ljubitelje ronjenja u Jakišnici se nalazi ronilački klub, koji će im pružiti sve potrebne usluge. More oko Luna prepuno je zanimljivih lokacija za ronjenje. U moru nedaleko Jakišnice nalaze se olupine dvaju brodova potopljenih u 1. svjetskom ratu, no za amaterske ronioce oni su na prevelikim dubinama. Teretni brod Albanien torpediran je 1916. godine i leži na dubini od 72 metra. Euterpe je bio jedan od najljepših putničkih brodova na Jadranu prije 1. svjetskog rata. Godine 1918. prevozio je austrougarsku vojsku kada ga je torpedirala talijanska podmornica. Olupina je na dubini od 80 metara.
Valja napomenuti da je Lun autobusnom linijom lokalnog javnog prijevoza povezan s obližnjom Novaljom i Starom Novaljom. Ova mjesta svakako vrijedi posjetiti kako biste razgledali njihove brojne znamenitosti. Ljubitelji sporta u Novalji će naći razne sportske terene i sadržaje, a tamo bi se vrijedilo uputiti i onima koji traže zabavu u večernjim satima.
Lun, odnosno luka Tovarnele, svakodnevno je povezana brodskom linijom s gradom Rabom, koji je udaljen tek par nautičkih milja i zapravo bliži od Novalje. Tijekom turističke sezone, pojedinim danima u tjednu, brod na ovoj liniji plovi nekoliko puta dnevno, pa je ovo zgodna mogućnost za izlet u stari grad Rab.
Zabavu u večernjim satima možete potražiti u jednom od kafića. Tražite li više, zaputite se u Novalju, ili, još bolje, na plažu Zrće. Plaža Zrće je centralno mjesto danonoćne zabave na hrvatskom Jadranu. Do nje možete doći automobilom iz Luna, pokraj nje je veliko parkiralište, ili javnim prijevozom iz Novalje, koji Novalju s plažom Zrće povezuje cijelu noć.
Gastronomija
U Lunu i njegovim zaseocima nekoliko je vrhunskih restorana i konobi koje će Vam dostojno prezentirat raskoš paške kuhinje u njenom punom sjaju.
Svakako probajte čuveni paški sir od ovčjeg mlijeka, pašku janjetinu, pršut, a ne propustite ni specijalitete od ribe i plodova mora. Uz lunjsko maslinovo ulji i čašu domaćeg vina, žutice, bit će ovo pravi doživljaj za nepce svakog gurmana.
Dolazak na Lun
Automobilom do Luna možete doći mostom, koji otok Pag povezuje s kopnom na svom južnom dijelu, ili trajektnom linijom Prizna – Žigljen, kojom je Pag s kopnom povezan na svom sjevernom dijelu. Glavnom otočnom cestom vozite do Novalje, a zatim lokalnom cestom do Luna ili nekog od njegovih zaselaka.
Novalja je autobusnim linijama povezana sa svim većim hrvatskim gradovima, a s Rijekom postoji i svakodnevna katamaranska veza. Iz Novalje do Luna možete stići lokalnim javnim prijevozom ili taksijem.
Brodsku liniju Rab – Lun (Tovarnele) već smo spomenuli, no ona je više izletničkog karaktera. Dakako, bit će izvrstan izbor dolazite li na Lun s otoka Raba.
Zadarska međunarodna zračna luka najbliža je Lunu, a nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika povezuje ju s brojnim europskim gradovima. Iz zračne luke vozi autobus do zadarskog autobusnog kolodvora, odakle autobusom možete doći do Novalje, a zatim do Luna. U zračnoj luci je moguće unajmiti automobil ili organizirati transfer do Luna, a iste mogućnosti postoje i u riječkoj, splitskoj ili zagrebačkoj zračnoj luci.
Smještaj na Lunu u ponudi Apartmani Hrvatska
Apartmani Hrvatska mogu Vam sa zadovoljstvom ponuditi smještaj u mjestu i na poluotoku Lun. Na raspolaganju su Vam apartmani kod privatnih iznajmljivača.
U blizini su u našoj ponudi na raspolaganju brojni apartmani i sobe kod privatnih iznajmljivača u Novalji (18 km od Luna, 14 km od Jakišnice) , te apartmani u Staroj Novalji (22 km do Luna, 18 km do Jakišnice).
