Apartmani Karlobag: privatni smještaj u mjestu Karlobag

Apartmani Karlobag: želite li Vaš odmor provesti u Karlobagu, u našoj ponudi smještaja, na raspolaganju su Vam apartmani. Karlobag je gradić s nešto više od 450 stanovnika, smješten na obali Velebitskog kanala, s obroncima Velebita u zaleđu, koji praktički počinju već u samom gradu. Leži podno prijevoja Oštarijska vrata, koji je sa svojih 928 metara nadmorske visine najniži prijelaz preko Velebita nakon Vratnika, te se zbog toga Karlobag nalazi na važnom križištu putova, još od antičkih vremena, pa tako i danas. Iz Karlobaga je, naime, Jadranska magistrala povezana cestom s Gospićem, Likom i Plitvičkim Jezerima.... 

Privatunterkunft Appartements und Zimmer Karlobag Kroatien

pretraga apartmana po karti za mjesto Karlobag:

Apartmani Hrvatska - pretraga apartmana za mjesto Karlobag

 

PRETRAGA PO KARTI

Apartmani Hrvatska - pretraga apartmana po karti za mjesto Karlobag na rivijeri Senj

Povijest i znamenitosti Karlobaga

Počeci Karlobaga sežu daleko u prapovijest, no prvo naselje ovdje nije se nalazilo na mjestu današnjeg Karlobaga, već iznad njega, na obroncima Velebita. Iako je Velebit slabo arheološki istražen, može se s potpunom sigurnošću reći da je u prapovijesti bio poprilično gusto naseljen i mnogo drugačiji nego što je danas. Jedno veliko i važno naselje bilo je upravo tu, iznad Karlobaga, na lokalitetu zvanom Drvišica. Antički izvori kažu da se to naselje nazivalo Vegia ili Bigi, živjelo je ovdje japodsko pleme Begiosi ili Begosi, netko će reći Bekosi. Na Drvišici nije bila mala, jednostavna gradina kakve najčešće susrećemo, bio je to cijeli kompleks gradina, na poprilično velikoj površini. Bilo je tu umjetno stvorenih terasa, vjerojatno za poljoprivredu, možda i za društveni život. Veličina i oblik prapovijesnih zidina ukazuju da su one građene planski, te da je u gradnji moralo sudjelovati mnogo ljudi. Ostaci amfora i druge keramike ukazuju na bogatu trgovinu s raznim krajevima, od Grčke do Rima, a za pretpostaviti je da su negdje na obali, vjerojatno baš na području današnjeg Karlobaga, imali luku, no to će tek neka buduća istraživanja morati dokazati. Trgovali su i s vrlo udaljenim krajevima i to prije nego je Rimsko Carstvo zavladalo ovim prostorima. Tako je, primjerice, pronađen novac iz Kartage. Ima tu i mnogo jantarnog nakita, no to ne treba čuditi. Jantar je s Baltika stizao ovamo Jantarskim putom, a dobro je poznato da su se Japodi voljeli kititi i osobito cijenili jantar. Manje je poznato da su bili vrlo vješti u njegovoj preradi i izradi nakita, što je tada bila privilegija rijetkih. Najstariji dijelovi gradinskog kompleksa na Drvišici datiraju se u 5. ili 4. stoljeće pr.n.e., no nedavno je pronađena nekropola s grobovima iz 8. 7. i 6. stoljeća pr.n.e., pa je očito da se ovdje živjelo i ranije. Drvišica se posljednjih godina temeljito istražuje, još uvijek prvenstveno njena prapovijesna faza, koja, vidjet ćemo uskoro, neće biti posljednja. U planu je urediti ovdje arheološki park, koji će biti turistička atrakcija, ali i služiti u edukativne svrhe. Nadajmo se uskoro. Tek malo više od pola kilometra dalje, na Ognjilu, ostaci su još jednog prapovijesnog gradinskog naselja, mnogo manjeg od ovog na Drvišici.

Naselje na Drvišici nastavlja živjeti i u antičko doba. Tada se naziva Vegium i u vrijeme cara Augusta dobiva status municipija. Grade se ceste, pa Vegium ima vrlo slično cestovno okružje kao Karlobag danas. Tu je cesta koja od Rijeke, preko Senja i Solina vodi do Cavtata (Tarsatica-Senia-Salona-Epidaurum), ekvivalent današnje Jadranske magistrale, te cesta koja preko Oštarijskih vrata vodi u Liku. Ostaci ove ceste preko Oštarijskih vrata mogu se vidjeti i danas, a koristila se sve do 18. stoljeća. Rimsko Carstvo na području Hrvatske izgradilo je preko 800 km cesta. Važnije ceste su popločane i obrubljene kamenom. Na nizbrdici ploče se postavljaju poprijeko, kako bi se izbjegla erozija. Na svakih 1000 koraka su miljokazi, a duž ceste su razmještena odmorišta i postaje za izmjenu konja. Mnoge od njih i danas koristimo kao seoske putove, a da niti ne znamo njihovo porijeklo.

U 5. stoljeću će Vegium biti napušten, a njegovi stanovnici pred Gotima bježe na susjedni otok Pag. Navodno odatle potječe buduće ime Karlobaga, Bag, no to se ime u pisanim dokumentima neće spominjati još stoljećima, što ne znači da nije korišteno u govoru mnogo ranije. Doduše, moglo je nastati i kao izvedenica od imena japodskog plemena koje je tu živjelo.

U 9. stoljeću na antičkim ruševinama Hrvati podižu novo naselje. Najznačajniji spomenik iz vremena hrvatske vladavine su ostaci crkvice Sv. Vida, po kojoj se ovo naselje nazivalo Vidovgrad. Ona je podignuta tek u 13. stoljeću, pa je vrlo vjerojatno prije nje postojala i starija, kao i staroslavensko, pretkršćansko svetište. Vidovgradom vladaju Tugomirići, staro hrvatsko pleme.

Negdje u drugoj polovici 13. stoljeća nastaje novo naselje uz obalu, na mjestu današnjeg Karlobaga, a Vidovgrad će ubrzo biti napušten. Možda već 1251. godine, kada se spominje naselje pod imenom Scrissa. Krajem 13. ili početkom 14. stoljeća gradi se manja tvrđava na mjestu današnje Fortice. Malo toga zajedničkog ima današnja Fortica s tom prvom tvrđavom, jer, kako ćemo vidjeti, vjerojatno nema tvrđave u Hrvatskoj koja je toliko puta stradala i bila obnavljana kao ova. Fortica je danas u privatnom vlasništvu, pa se njenu unutrašnjost, nažalost, ne može vidjeti. Uz nju je uređen mediteranski vrt Kava, s aromatičnim, začinskim i ljekovitim mediteranskim biljem, a tu je i izložba mozaika.

Godine 1307. današnji će Karlobag Tugomirićima oteti Pavao Šubić, knez Bribirski, no već će ga njegov sin Mladen II Šubić izgubiti svojim padom 1322. godine. Otet će ga Kurjakovići, krbavski knezovi iz još jednog starog hrvatskog plemena, Gusića. U njihovo se vrijeme, 1387. godine, prvi put spominje ime Bag. Godine 1480. kralj Matija Korvin priključio je Bag Senjskoj kapetaniji, no već 1493. godine ponovo pripada Kurjakovićima.

Na poklade, 27. veljače 1525. godine, Bag će iznenada napasti, opustošiti i spaliti Osmanlije i martolozi, kršćanska paravojska u njihovoj službi. Tko se nije uspio spasiti bijegom, odveden je u roblje. Ovaj je događaj imao dugoročne posljedice na daleko širem području. Cijeli prostor od Obrovca do Senja tada je napušten, a iseljavanja je bilo i s otoka uz Velebitski kanal, Paga<, Raba i Krka. Stanovnici koji su ostali na Pagu našli su se u novim problemima – nisu imali kome prodavati svoju sol, niti od koga kupovati drva.

Bag će ostati pust sve do 1574. godine, kada počinje njegova obnova, najviše potaknuta činjenicom da su se u ruševinama skrivali odbjegli uskoci, kao i izbjeglice s mletačkih područja, koji su svima zadavali glavobolju. Tada je tvrđava prvi put popravljena. Za obnovu je zaslužan bio nadvojvoda Karlo, pa se, njemu u čast, mjesto od 1580. godine naziva Karlobag.

Obnova grada još nije bila u potpunosti dovršena, a 1592. godine Karlobag će napasti mletačka flota. Nakon četverosatne topovske bitke posada karlobaške utvrde se predala. Zapovjednici su obješeni, svi ostali odvedeni u roblje, a grad je ponovo porušen. Tvrđava je popravljena 1601. godine i ponovo dobila posadu, a dolazi i nešto stanovništva, koji sami obnavljaju kuće.

U Uskočkom ratu Karlobag će odoljeti napadu s , 1615. godine, no već sljedeće godine mletačka će flota zauzeti grad, te opljačkati i porušiti ono malo što se imalo za opljačkati i porušiti. Tada će opet Karlobag ostati napušten i u ruševinama nekoliko desetljeća. Utvrda je djelomično obnovljena 1672. godine i ponovo dobiva posadu.

Upravo iz Karlobaga kreće 1689. godine vojska predvođena svećenikom Markom Mesićem, koja će osloboditi Liku od Turaka. Čini se da nastupaju mirnija vremena. S Venecijom više nema ratova, a niti Osmanlije ne predstavljaju više opasnost. Ipak, utvrda se temeljito obnavlja 1699. godine. Uskoro će se pokazati s dobrim razlogom.

Godine 1704., u vrijeme rata za španjolsko nasljeđe, Karlobag će napasti francusko-španjolska flota. Topovima iz tvrđave spriječeno je iskrcavanje, ali je teško oštećena tek obnovljena crkva Presvetog Trojstva, najstarija crkva u Karlobagu, izgrađena vjerojatno u vrijeme kada je novo naselje uz obalu tek počelo nastajati. Njeni će ostaci biti u potpunosti uklonjeni 1825. godine. Tvrđava je lakše oštećena, a grad je ionako još uvijek bio poprilično u ruševinama.

Nakon toga vrijeme je velikih radova u Karlobagu. Popravljaju se kuće i stara rimska cesta preko Velebita, grade brojne šterne, cisterne za kišnicu. Nekoliko njih iz tog vremena i danas su tu kao turistička atrakcija. Zanimljivo da je prapovijesno i kasnije antičko naselje na Drvišici bilo poznato po bogatstvu pitkom vodom, dok je kasnije Karlobagu voda predstavljala popriličan problem. Razlog je jednostavan – izvori pitke vode nalazili su se na obali. Uslijed stalnog podizanja razine mora, dospjeli su pod more.

Na ostacima nekadašnjeg samostana franjevaca trećoredaca, 1710. godine samostan i crkvu Sv. Josipa grade franjevci kapucini. Kamen temeljac za ovaj samostan položio je Marko Mesić, a samostan i crkva dovršeni su 1713. godine.

Župna crkva Sv. Karla Boromejskog nastala je na temeljima crkve Sv. Ivana. Jedni će nam izvor reći da je podignuta 1615. godine, drugi 1691. godine, treći 1710. godine, četvrti 1767. godine. Kako god bilo, ova je crkva srušena u savezničkom bombardiranju u 2. svjetskom ratu. Od nje je ostao samo zvonik i dio zida. Danas je uz njene ostatke podignut spomenik Šimi Starčeviću, autoru prve gramatike hrvatskog jezika pisane na hrvatskom.

U staroj jezgri Karlobaga do danas je sačuvano nekoliko baroknih kuća podignutih u vrijeme velike obnove u prvoj polovici 18. stoljeća.

Na brijegu iznad grada, Kalvariji, sagrađena je 1727. godine kapelica Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, koja je 1740. godine proširena u manju crkvu.

U vrijeme Napoleona Karlobag će kratkotrajno biti pod francuskom vlašću i tada će njegova tvrđava još jednom stradati. Godine 1813. napast će engleski brod i nakon kraće borbe, uglavnom zahvaljujući nesposobnosti zapovjednika tvrđave, osvojiti tvrđavu. Grad je u tom napadu pretrpio tek manje štete, no tvrđava je minirana. Posljednji put će biti obnovljena 1825. godine.

Turizam se u Karlobagu počinje razvijati u prvoj polovici 20. stoljeća, osobito nakon otvaranja gradskog kupališta, 1920. godine. Danas Karlobag postaje sve popularnije turističko odredište, a goste ponajviše privlači more, koje je ovdje izuzetno čisto. Nema sumnje da će otvaranje arheološkog parka Drvišica znatno pridonijeti atraktivnosti ovog mjesta, a lijepo bi bilo i iznutra razgledati Forticu, "najnesretniju tvrđavu u Hrvatskoj". No, već i danas ima se u Karlobagu i okolici itekako što za vidjeti.

Turistička ponuda, plaže, zabava, gastronomija

Danas u Karlobagu smještaj možete pronaći u dva hotela, jednom hostelu, jednom kampu u samom Karlobagu i još nekoliko u okolici, no ipak su najbrojniji smještajni kapaciteti kod gostoljubivih privatnih iznajmljivača. Njihovi apartmani, sobe i kuće za odmor suvremeno su opremljeni, te će se naći smještaj po ukusu i najizbirljivijih gostiju.

Karlobag je poznat po svojoj "zdravoj klimi" i to je najčešći razlog zbog kojeg su mnogi odlučili svoje vikendice podići baš ovdje. Njegov zrak je izuzetno čist, što može zahvaliti buri. U zimskim mjesecima bura zna biti dugotrajna, jaka i neugodna, no ljeti je znatno rjeđa i kratkotrajna, zapuše tek toliko da očisti zrak, donese svjež planinski zrak s Velebita i toliko željeno osvježenje za ljetnih vrućina. Zahvaljujući njoj, ali i vruljama, podvodnim slatkovodnim izvorima, također je more izuzetno čisto, no i stupanj ili dva hladnije nego drugdje.

Gradska plaža u Karlobagu je betonirana. Na njoj ćete naći ležaljke i suncobrane, sanitarni čvor, tuševe i kabine za presvlačenje. Tu je i ugostiteljski objekt, a moguće je unajmiti pedaline, sandoline, jet-ski i slično. Ponekad se na plaži organiziraju razni zabavni događaji. Prirodne plaže u Karlobagu i uvalama u njegovoj okolici uglavnom su stjenovite.

U ljetnim mjesecima na središnjem gradskom trgu povremeno se organiziraju ribarske večeri, pučke fešte i razni koncerti. Ostale dane zabavu u večernjim satima možete potražiti u nekom od kafića ili restorana. Diskoteka ovdje nema. Središnje mjesto noćnog života i razuzdane zabave na hrvatskoj obali Jadrana, plaža Zrće, udaljena je od Karlobaga manje od 30 km. Do tamo ćete stići trajektom, a trebat će Vam i automobil, ili bicikl, ukoliko se ne bojite voziti biciklom po vrlo prometnoj Jadranskoj magistrali.

Sve što se može reći za gastronomsku ponudu drugih mjesta na obali podno Velebita vrijedi i za Karlobag, čak više nego drugdje. Karlobag se oduvijek smatrao "ličkom rivijerom", pa je ovdje spoj dviju vrlo različitih kuhinja, mediteranske i ličke, najizraženiji i oba su ova kulinarska pristupa podjednako snažno zastupljena. Vrulje, osim što doprinose čistoći mora, smanjuju njegovu slanost, pa je more oko Karlobaga bogato ribom, dok je lička kuhinja prvenstveno bazirana na mesnim specijalitetima. Karlobag od otoka Paga dijeli samo Velebitski kanal. Volite li janjetinu, sigurno vam je poznata ona paška, a i lička. Karlobag je upravo savršeno mjesto za donijeti odluku koja je bolja. Mi nekako preferiramo cresku. Eto zgodne ideje za izlet iz Karlobaga, da provjerite jesmo li u pravu ili ne. U Karlobagu je nekoliko kvalitetnih restorana i konobi, u kojima možete uživati u brojnim, raznolikim i, bez obzira koja Vam je kuhinja draža, izuzetno ukusnim specijalitetima.

Aktivni odmor

Želite li ponekad kupanje u moru ili uživanje na plaži zamijeniti planinarenjem, Karlobag je savršeno mjesto za Vaš odmor. Prirodne ljepote Velebita bez sumnje će Vas oduševiti. Za bicikliste u dobroj kondiciji tu su i brdske biciklističke staze na Velebitu.

U Karlobagu djeluju dva ronilačka centra, koja će roniocima pružiti sve potrebne usluge. Za sportski ribolov bit će vam potrebna dozvola koju ovdje, ali i putem Interneta, možete nabaviti, a tu su i razni drugi sportovi i aktivnosti kojima se možete baviti na moru.

Na raspolaganju su Vam teniski tereni, kao i tereni za razne druge sportove.

Volite li izlete, Karlobag je idealno polazište. Na koju god stranu krenuli, ubrzo ćete naići na nešto zanimljivo. Od Nacionalnog parka Plitvička Jezera udaljeni ste tek 90-tak kilometara, od Nacionalnog parka Paklenica još i manje, 50 km. Nacionalni park Sjeverni Velebit zračnom je linijom blizu, no cestom nešto manje od 100 km, a Park prirode Velebit je tu, "na dohvat ruke". Posjetite Zadar, na jugu, udaljen 90-tak kilometara, i Senj, na sjeveru, udaljen 60-tak kilometara. Na otok Pag možete stići trajektom iz obližnje Prizne, ili taksi brodicama iz Karlobaga. Ovo je samo najuži izbor. Želite li posjetiti sve što vrijedi posjetiti u krugu od 100 km oko Karlobaga, Vaš bi godišnji odmor trebao trajati najmanje godinu dana.

Kako doći u Karlobag?

Karlobag se nalazi na Jadranskoj magistrali, a dolazite li autocestom A1, izađite na izlazu za Gospić, odakle ćete do Karlobaga stići državnom cestom D25.

U ljetnim je mjesecima Karlobag povezan autobusnim linijama s većinom hrvatskih gradova. U zimskim je mjesecima autobusnih linija manje, pa iz Zagreba, središnje ili istočne Hrvatske uopće ne vozi autobus za Karlobag. U tom se slučaju autobusom može stići do Gospića, a odatle lokalnom linijom do Karlobaga. Cijele godine u Karlobag voze autobusi iz Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika.

Zadarska međunarodna zračna luka udaljena je od Karlobaga 100 km, a riječka 115 km. U obje ove zračne luke, između ostalih, leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, povezujući ih s brojnim europskim gradovima, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Iz obje je zračne luke organiziran prijevoz do Zadra, odnosno Rijeke, odakle se do Karlobaga može stići međugradskim autobusnim linijama. U zračnim lukama možete unajmiti automobil, a moguće je organizirati transfer do Karlobaga.

Smještaj u Karlobagu u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Karlobag - želite li Vaš odmor provesti u Karlobagu, u našoj ponudi za smještaj su Vam na raspolaganju apartmani. Karlobag je gradić s nešto više od 450 stanovnika, smješten na obali Velebitskog kanala, s obroncima Velebita u zaleđu.

U slijedecim mjestima u blizini su Vam na raspolaganju apartmani: Jablancu i Stinici, udaljeni oko 30 km od Karlobaga, ili pak apartmani i sobe u nekoliko mjesta na susjednom otoku Pagu.

apartmani Senj apartmani Sveti Juraj apartmani Lukovo Otocko - Senj apartmani Jablanac i Stinica apartmani Karlobag apartmani Cesarica apartmani Lopar apartmani Supetarska Draga apartmani Kampor apartmani Palit apartmani Rab apartmani Banjol apartmani Barbat apartmani Stara Novalja apartmani Novalja apartmani Zubovici apartmani Mandre apartmani Šimuni apartmani Baška apartmani Stara Baška apartmani Krk