Apartmani Bribir

Povijest i znamenitosti Bribira i Vinodola

Bribir je postojao kao gradina u prapovijesti, nastavio je živjeti u antici kao kastrum koji je štitio cestu koja prolazi kroz Vinodol, a u kasnoj antici služi za zbijeg stanovništvu pred navalama barbara, no njegovo zlatno doba počinje 1225. godine, kada ga hrvatsko-ugarski kralj Andrija II poklanja knezovima Krčkim. Bribir je u to doba opasan zidinama i branjen kulama, a u njemu je i srednjovjekovni kaštel. Knezovi Krčki, odnosno Frankopani, će u nekoliko navrata grad dodatno utvrđivati, te nadograđivati i proširivati kaštel. Godine 1288. Bribir je bio jedan od kaštela koji su sudjelovali u donošenju glasovitog Vinodolskog zakonika. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća nakratko će njime vladati grofovi Celjski, koji su ga naslijedili po ženskoj liniji, no Frankopani će ga otkupiti.

U drugoj polovici 15. stoljeća doći će do sukoba Ivana VII Frankopana s hrvatsko-ugarskim kraljem, ali i svojom braćom. Sukob je zakuhala Venecija i u njemu će Ivan VII izgubiti sve. Venecija će mu oteti Krk, a kralj Matija Korvin ono što je on oteo svojoj braći, između ostalog Bribir. Neko će vrijeme Bribir biti kraljevski grad, a zatim će ga kralj vratiti Frankopanima, njihovoj ozaljskoj grani. Bribir će, uz ostale vinodolske kaštele, odigrati značajnu ulogu u obrani Vinodola, ali i krajeva sjevernije, u vrijeme dok prijeti turska invazija. Izumiranjem Frankopana Ozaljskih 1577. godine Bribir nasljeđuju grofovi Zrinski, koji će ga držati do sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine, a nakon toga slijedi stagnacija Bribira.

Tek početkom 19. stoljeća Bribir se počinje širiti izvan gradskih zidina. Većina će zidina biti srušena u drugoj polovici 19. stoljeća, pa je danas ostao mali dio nekadašnjeg gradskog zida. Porušen će biti i veliki dio kaštela, kako bi se na njegovom mjestu izgradila škola. Ostala je tek četverokutna kula podignuta 1302. godine.

U 2. svjetskom ratu mnogi stanovnici Bribira priključuju se partizanima i antifašističkoj borbi. Zbog toga će Bribir teško stradati, fašisti će spaliti cijeli grad za osvetu.

Tada će izgorjeti, a kasnije biti obnovljena trobrodna crkva Sv. Petra i Pavla sa zvonikom na pročelju. Sagrađena je 1524. godine na mjestu starije, o čemu svjedoči glagoljski natpis, a u prvoj polovici 18. stoljeća je proširena i barokizirana. O starijoj crkvi na njenom mjestu tek se zna da je postojala u vrijeme donošenja Vinodolskog zakonika. U crkvi se čuvaju vrijedne umjetnine, a njoj pripada Milonjin križ iz 13. stoljeća, koji je nekada pripadao krbavskim biskupima, a danas se čuva u Rijeci. Kapela Sv. Antuna Pustinjaka građena je na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće.

U zaseoku Podskoči nedaleko Bribira crkvica je Sv. Martina, smještena na brijegu i okružena suhozidom. Njenu gradnju vjerojatno treba datirati u 12. stoljeće, na temelju pojedinih romaničkih elemenata, a na njoj su i dva natpisa na glagoljici. Stariji je iz 1526. godine na nadvratniku portala, vjerojatno iz vremena obnove crkve. Mlađi je na vrhu pročelja, ispod preslice, iz godine 1610. i govori o gradnji novog svoda.

Nakon što upoznate znamenitosti Bribira, valja se zaputiti u istraživanje okolice. Istražimo najprije druge kaštele Vinodola. Krenut ćemo kroz dolinu prema sjeverozapadu. Nakon oko 6 km stižemo u Grižane, mjesto s oko 950 stanovnika. Na litici iznad današnjeg naselja ruševine su frankopanskog kaštela Grižane, jednog od potpisnika Vinodolskog zakonika. Kaštel-utvrda, podignut je u srednjem vijeku na mjestu prapovijesne gradine. Grižanska župna crkva Sv. Martina temeljito je pregrađena 1906. godine i iz jednobrodne proširena u trobrodnu. Glagoljski natpisi u njoj govore o obnovama u 16. i 17. stoljeću, a dijelovi starog inventara mogli bi ukazivati na srednjovjekovno porijeklo.

Nedaleko Grižana je Belgrad, danas napušteno mjesto, no nekoć sjedište kaptola Modruško-krbavske biskupije, koji se ovamo sklonio pred Turcima. U Belgradu je crkva Majke Božje Snježne podignuta na mjestu starije u 16. stoljeću, a pregrađena stoljeće kasnije. U njoj se nalaze jedne od najstarijih orgulja u Hrvatskoj, iz 17. stoljeća.

Krenete li od Grižana prema moru, Crikvenici i Dramlju, doći ćete do ruševina još jedne utvrde. To je Badanj, ranosrednjovjekovna utvrda podignuta na ostacima utvrde iz rimskog doba. Badanj se u Vinodolskom zakoniku ne spominje, pa je vrlo vjerojatno već 1288. godine bio napušten.

No, krenimo mi dalje od Grižana na sjeverozapad. Nakon 4,5 km dolazimo u Tribalj, mjesto s nešto više od 600 stanovnika. Uz njega je slatkovodno jezero bogato ribom, osobito šaranima, i omiljeno među ribolovcima. U Triblju je župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Elizabeti, koja se spominje još u Vinodolskom zakoniku, no početkom 19. stoljeća, kada postaje župnom crkvom, temeljito je pregrađena i proširena. U zaseoku Stranče pronađena je starohrvatska nekropola, s nalazima iz razdoblja od 8. do 11. stoljeća, koji su danas u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.

Krećemo dalje na sjeverozapad i nakon 3 km stižemo u Drivenik, danas mjesto s tek oko 300 stanovnika, nad kojim se nalazi najbolje sačuvan i veličanstven frankopanski kaštel. Današnje naselje nastalo je kada su se stanovnici spustili iz starog utvrđenog grada, a stari je Drivenik jedan od potpisnika Vinodolskog zakonika, danas konzerviran i mjesto gdje se održava zanimljiva manifestacija, o kojoj više riječi kasnije. Drivenik postoji još u prapovijesti, a spominje ga i Antoninijev itinerarij kao jedno od rimskih naselja u Vinodolu. Pod kaštelom nalazi se crkva Sv. Stjepana sa zvonikom na preslicu u kojem su otvori za tri zvona. Podignuta je u 15. stoljeću na mjestu ranoromaničke crkvice od koje je ponešto i sačuvano u novoj crkvi. Na groblju se nalazi kapelica Sv. Martina iz 15. stoljeća u kojoj su barokne freske iz 18. stoljeća. Župna crkva Sv. Dujma trobrodna je crkva sa zvonikom na pročelju, proširena i pregrađena početkom 19. stoljeća. Nastala je u srednjem vijeku, no ništa detaljnije nije poznato. Predaja kaže da se pod njenim glavnim brodom nalaze katakombe u koje se ulazilo iz nekog obližnjeg objekta. Na njenom podu nekoliko je nadgrobnih ploča, najstarija iz 1653. godine.

Zanimljiva legenda vezana je uz Drivenik. Kaže kako su Turci napali Ledenice, kaštel o kojima više uskoro, te su svi muškarci otišli tamo u pomoć, a u Driveniku ostale samo žene, starci i djeca. Napad na Drivenik nitko nije očekivao, no upravo se to dogodilo. Nemajući drugog izbora, Drivenik su branile i uspješno obranile žene.

Krenete li dalje na sjeverozapad, za nekoliko kilometara stići ćete do još jednog frankopanskog kaštela, ruševnog i napuštenog starog Hreljina, no mi nećemo tamo. Vraćamo se u Bribir, pa idemo na drugu stranu, u Ledenice.

Zaputimo li se iz Bribira prema jugoistoku, otkrit ćemo još jedan frankopanski kaštel, Ledenice. Nešto prije Ledenica stižemo do sela Donji Zagon, s crkvom Sv. Antona iz 1901. godine. Ovo je naselje nastalo početkom 17. stoljeća, kada su se tu naselile izbjeglice pred Turcima. Ledenice su danas maleno mjesto s manje od 200 stanovnika, oko 8 km udaljeno od Bribira. Iznad njih ruševine su frankopanskog kaštela Ledenice, potpisnika Vinodolskog zakonika, utvrde nekad zvane Vrata Vinodola. Stari je grad napušten krajem 17. stoljeća, nakon oslobađanja Like od Turaka, kada je za ovaj kraj prestala opasnost. Uz ostatke zidina i objekata starog grada najbolje su očuvani ostaci romaničko-gotičke crkve Sv. Stjepana Prvomučenika. Kod ruševina Ledenica napušteno je groblje, s ruševinama kapelice Sv. Jurja. Župna crkva Majke Božje od Karmela u današnjim Ledenicama čuva vrijedne dijelove inventara koji su nekada pripadali crkvi Sv. Stjepana.

Istražili smo kaštele i druge znamenitosti Vinodolske doline, vratimo se u Bribir i krenimo prema moru. Selce nam je najbliže.

Iznad ceste koja povezuje Selce i Bribir, na brežuljku, naći ćete ostatke prapovijesne gradine, no još je zanimljivija crkvica Sv. Jurja, obnovljena krajem prošlog stoljeća. Ovo je jednobrodna crkva s istaknutom polukružnom apsidom. Prilikom obnove utvrđeno je da je građena u dvije faze. Nastala je najvjerojatnije u 6. stoljeću, u vrijeme Bizanta, a u 12. stoljeću je srušeno staro i izgrađeno novo pročelje. Uz istu cestu, bliže Selcu, zavjetna je kapela Sv. Fabijana i Sebastijana iz 1849. godine.

Vrijedi istražiti Selce, ali svakako i Novi Vinodolski i Crikvenicu. U svakom od ova tri mjesta naći ćete lijepe plaže, pa možda nije loša ideja zaputiti se svaki dan na kupanje u drugo mjesto. Od Bribira do Selca trebat će Vam oko 5 km, do Novog Vinodolskog oko 6 km, a do Crikvenice oko 8 km. Budete li raspoloženi za planinarenje ili šetnju šumom, krenite na suprotnu stranu. Naći ćete tu nekoliko lovačkih i planinarskih domova, a neki od njih poznati su po svojoj kuhinji i omiljeni među gurmanima.

Aktivni odmor, turistička ponuda, gastronomija, zabava

Ljubitelji šetnje ili vožnje biciklom zaista će u Bribiru uživati. Obići sve što u okolici Bribira vrijedi vidjeti neće biti jednostavno, a ne bude li Vam nabrojano dovoljno, tu je još nekoliko zanimljivih šetnica i biciklističkih staza. Sedam je obilježenih i uređenih šetnica i planinarskih staza kroz Vinodol, te preko 300 km biciklističkih staza. Šest je uređenih vidikovaca, na pažljivo odabranim lokacijama. Nazvani su Oči Vinodola, a jedan je od njih iznad samog Bribira. Ukoliko niste raspoloženi za toliko šetnje ili vožnje biciklom, sve znamenitosti koje smo nabrojali možete posjetiti i automobilom, a također i vidikovce, jer je kod svakog uređeno parkiralište.

Želite li se baviti ribolovom na Tribaljskom jezeru, trebat će Vam ribolovna dozvola. Sve informacije možete dobiti u ribolovnom društvu u Triblju. Vinodol je popularan i među lovcima, a lovačka društva imaju Bribir, Grižane i Tribalj.

Zbog povoljnih vjetrova Vinodol je idealan za paragliding. Polijeće se kod Triblja, organizira se škola paraglidinga, a za one koji su tek zainteresirani za jednokratnu avanturu, tu su letovi u tandemu s iskusnim instruktorima.

Zahvaljujući Klubu za cestovno i brdsko trčanje, Bribir je sve popularniji među trkačima, onim potpuno rekreativnim, kao i onima koji se ozbiljnije bave trčanjem. Kako vinodolski kraj ima dugu i snažnu karnevalsku tradiciju, osobito je popularna utrka pod maskama. Među trkačima popularan je centar zdravlja u Bribiru, koji nudi usluge sportske masaže, no u njihovoj ponudi naći će se ponešto za svakoga – anticelulitni tretmani, kineziterapija, tretmani za trudnice, razne vrste masaže i drugo.

Smještaj u Bribiru i drugim mjestima Vinodolske doline možete naći kod privatnih iznajmljivača. Tu su apartmani, sobe, ruralne kuće za odmor, ali i vrhunski opremljene moderne vile.

Gastronomska ponuda Bribira i okolice prvenstveno se temelji na poljoprivrednim proizvodima plodnog Vinodola, upotpunjena samoniklim biljem. More je blizu, pa će biti na jelovniku i ribljih specijaliteta i to ne samo od morske ribe, već i slatkovodne, iz Tribaljskog jezera. Tu su i šumski plodovi i divljač, u svakom slučaju vrlo raznoliko i vrlo ukusno. Bribir ima i svoj autohtoni specijalitet, bribirski prisnac, koji je vrsta slanog kolača. Ovo je kraj koji je oduvijek bio poznat po proizvodnji vina. Po tome je dobio ime, koje su mu dali još stari Rimljani. Proizvodnja vina je zamrla u 19. stoljeću kada su vinovu lozu uništile bolesti, no odnedavno je obnovljena i Vinodol ponovo proizvodi vrhunska vina. U specijalitetima ovog kraja možete uživati u nekoliko kvalitetnih restorana i konobi u Bribiru i okolici.

U večernjim satima zabavu možete potražiti u nekom od bribirskih kafića ili se zaputiti na obalu, u Crikvenicu, Novi Vinodolski ili Selce. U ovim obližnjim mjestima na obali tijekom ljeta održavaju se razne manifestacije, pa ćete praktički svakodnevno biti u mogućnosti birati ono što Vas zanima.

Neke od manifestacija u sklopu Vinodolskih ljetnih večeri održavaju se i u Bribiru. U rujnu se u bribirskoj šumi održava gljivarski vikend, a višednevna fešta s raznim sadržajima bit će krajem lipnja povodom dana zaštitnika Bribira, "Petrova" blagdan Sv. Petra i Pavla.

Posebno ćemo istaknuti dvodnevnu manifestaciju početkom svibnja, Drivenik – Čuvar kroz povijest. Bit će to srednjovjekovni festival s raznim sadržajima, natjecanjima, radionicama i predstavama, koji će Vas vratiti u davna vremena, dočarati život u to doba, ali i dobro zabaviti. Održava se u kaštelu u Driveniku.

Dolazak u Bribir

Automobilom se iz smjera Zagreba, središnje i istočne Hrvatske, te istočne Europe zaputite autocestom prema Rijeci. Napustite autocestu na čvoru Vrata, te kroz Fužine, Lič i Grižane stižete do Bribira. Iz središnje ili zapadne Europe prijeđite granicu na prijelazima Pasjak ili Rupa, te krenite prema Rijeci. Riječkom zaobilaznicom stižete do Kvarnerske autoceste, a njome bilo do Jadranske magistrale, pa u Selcu skrenete prema Bribiru, ili od Hreljina cestom kroz Vinodolsku dolinu, preko Križišća, Drivenika i Grižana do Bribira. Iz Dalmacije i južne Hrvatske vjerojatno je najbolje Jadranskom magistralom do Novog Vinodolskog, a zatim do Bribira.

Do Bribira nema izravnih međugradskih autobusnih linija, no iz Crikvenice nekoliko puta dnevno vozi autobus lokalnog javnog prijevoza. Crikvenica je vrlo dobro povezana autobusnim linijama s većinom hrvatskih gradova, a ljeti tamo vozi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija.

Najbliža međunarodna zračna luka je riječka, kod Omišlja na otoku Krku. Od Bribira je udaljena 27 km. Tamo između ostalih leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, povezujući je s mnogim europskim gradovima, osobito u ljetnim mjesecima.

Smještaj u Bribiru u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Hrvatska može Vam sa zadovoljstvom ponuditi smještaj u Bribiru. Na raspolaganju su apartmani kod privatnih iznajmljivača.

U blizini su Vam na raspolaganju apartmani i sobe u sljedećim mjestima: Crikvenica (8 km od Bribira), Selce (5 km od Bribira), Novi Vinodolski (6 km od Bribira), Dramalj (11 km od Bribira), Jadranovo (16 km od Bribira), Klenovica (14 km od Bribira), Smokvica (15 km od Bribira), Šmrika (20 km od Bribira). U Senju su Vam također na raspolaganju apartmani kod privatnih iznajmljivača, od Bribira je udaljen 28 km.