Apartmani Novi Vinodolski - najbolje ocijenjeno jeftini apartmani
Apartmani Novi Vinodolski
Apartmani Novi Vinodolski - najbolje ocijenjeno jeftini apartmani. Ponuda smještaja u Novom Vinodolskom su apartmani, kuće za odmor i sobe.
Novi Vinodolski je grad na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri s oko 4000 stanovnika, odnosno 5000 uključujući prigradska mjesta, smješten na jugoistoku Vinodolske doline. Grad je to bogate kulturno-povijesne baštine, lijepih plača, brojnih i raznolikih sadržaja, te duge turističke tradicije.
Apartmani i privatni smještaj u mjestu NOVI VINODOLSKI. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u NOVI VINODOLSKI. Otvoreno sad.
Ostala ponuda smještaja u gradu NOVI VINODOLSKI za večeras
Apartmani NOVI VINODOLSKI - pronađi smještaj za večeras
PONUDA SMJEŠTAJA U BLIZINI:
Pretraga po karti
Smještaj u Novom Vinodolskom u ponudi Apartmani Hrvatska
Apartmani Hrvatska Vam sa zadovoljstvom mogu ponuditi smještaj kod privatnih iznajmljivača u Novom Vinodolskom. Na raspolaganju su sobe, kuće za odmor i apartmani. Novi Vinodolski grad je duge turističke tradicije, koji će svojim gostima ponuditi nezaboravan odmor.
U slijedećim mjestima u blizini su Vam na raspolaganju apartmani: Selce (7 km od Novog Vinodolskog) , Klenovica (9 km od Novog Vinodolskog), Smokvica (oko 10 km južno od Novog Vinodolskog). Sobe i apartmani u ponudi su u Bribiru (6 km od Novog Vinodolskog), Crikvenici (11 km od Novog Vinodolskog), te Senju, 22 km južno od Novog Vinodolskog.
Plaže, zabava i manifestacije
More i zrak u Novom Vinodolskom su izuzetno čisti, priroda prekrasna. Plaže su raznolike, pa će svatko naći plažu baš po svom ukusu – šljunčanu, pješčanu, stjenovitu, betonsku
Jedna od najpopularnijih je plaža u uvali Lišnjan.
Plaža obiluje zabavnim sadržajima za djecu i odrasle, moguće je unajmiti razne rekvizite, a tu je i bogata ugostiteljska ponuda. Iznad plaže nalazi se park, pa zaštitu od sunca, osim pod suncobranom, možete potražiti i u prirodnom hladu drveća. Plaža ima Plavu zastavu i na nju se ulaz ne naplaćuje.
U Novom Vinodolskom naći ćete nekoliko noćnih klubova, no valja biti iskren, pa reći da posjetitelji zahtjevniji po pitanju noćnog života i zabave neće biti oduševljeni. Odlazak na noćni provod u obližnju Crikvenicu svakako je interesantna opcija. Sve se naravno mijenja u vrijeme održavanja velikog međunarodnog ljetnog karnevala, kada Novi Vinodolski vrvi od noćnog života.
Ružica Vinodola – povratak tradicije
Među mnogobrojnim manifestacijama valja istaknuti Ružicu Vinodola, no prije nego Vam kažemo nešto o tome, ispričat ćemo Vam još jednu priču iz povijesti ovog kraja.
Samo ime Vinodol, nastalo vjerojatno od rimskog imena Vallis vinearia, veže se uz vino. Uzgoj vinove loze i vinarstvo stoljećima su bile glavne gospodarske aktivnosti ovog kraja. Ratovi, gospodarske krize, te bolest vinove loze s kraja 19. stoljeća koja je u potpunosti uništila autohtonu žlahtinu u okolici Novog Vinodolskog, koja je, srećom, spašena na otoku Krku, doveli su do toga da je vinarstvo u ovom kraju u 20. stoljeću potpuno zamrlo.
Tijekom Domovinskog rata, prognanici iz Vukovara zasadili su pokraj Novog Vinodolskog nove vinograde i pokrenuli modernu proizvodnju. Značilo je to preokret negativnog trenda vinarstva u "Vinskoj dolini" i sada se i domaće stanovništvo vraća staroj tradiciji.
Još od doba Frankopana, na završetku berbe bio je običaj odabrati "ružicu", najljepšu i najmarljiviju među beračicama. Ovjenčali bi je vinovom lozom i na čelu povorke, uz pratnju glazbe, odveli u Novi Vinodolski. Posljednji put, kažu, 1880. godine.
Ružica Vinodola vratila se danas u Novi Vinodolski, ali kao moderna fešta, inspirirana tradicijom. Nađete li se u kolovozu u Novom Vinodolskom, ili u blizini, ne propustite! .
Kako doći u Novi Vinodolski?
Dolazite li u Novi Vinodolski automobilom, iz zapadne i središnje Europe zaputite se prema Rijeci, a zatim ćete do Novog Vinodolskog stići Jadranskom magistralom. Iz središnje i istočne Hrvatske, te istočne Europe od Zagreba krenite u KARLOVAC, a zatim imate dvije mogućnosti: autocestom A1 do čvora Žute Lokve, zatim do Senja, te Jadranskom magistralom do Novog Vinodolskog, ili autocestom A6 prema Rijeci, do čvora Oštrovica, a zatim prema Senju i stići ćete do Novog Vinodolskog.
Kako se Novi Vinodolski nalazi na Jadranskoj magistrali, kojom prolazi dosta međugradskih autobusa, dobro je povezan autobusnim linijama s većinom hrvatskih gradova. U ljetnim mjesecima kroz Novi Vinodolski prolazi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija.
Najbliža Novom Vinodolskom je međunarodna zračna luka Rijeka, na otoku Krku, kod Omišlja, udaljena od Novog Vinodolskog 30 km. Između ostalih, tamo leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, osobito u ljetnim mjesecima, povezujući je s brojnim europskim gradovima. U zračnoj je luci moguće unajmiti automobil, a organiziranim prijevozom možete stići do Rijeke, odakle za Novi Vinodolski vozi autobus.
Znamenitosti Novog Vinodolskog
Utvrda Lopsica
Smatra se da je grad bio naseljen još u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci utvrde Lopsica, u samom Novom Vinodolskom. Nažalost, to se ne može sa sigurnošću tvrditi. Od utvrde su danas ostali samo ostaci nekih zidova i stručnjaci se razilaze po pitanju da li je to bila rimska ili srednjovjekovna utvrda. Vrlo je moguće da se ipak radi o rimskoj utvrdi, koja je korištena i pregrađivana u srednjem vijeku.
Vinodolski zakonik i Frankopanski kaštel
Godine 1260. Vinodol dolazi u posjed krčkih knezova Frankopana, a Novi Vinodolski postaje administrativno središte regije, gdje su Frankopani imali i stalnu rezidenciju, Frankopanski kaštel.
U Frankopanskom kaštelu, dvorcu koji se nalazi na zapadnoj strani glavnog gradskog trga u Novom Vinodolskom , potpisan je 6. siječnja 1288. godine Vinodolski zakonik , najstariji pravni dokument na hrvatskom jeziku i glagoljici.
Dvorac je ostao u svom izvornom stanju sve do smaknuća Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mjestu, 1671. godine. Tada se imovina Frankopana dijeli među raznim feudalcima. Frankopanski kaštel u Novom Vinodolskom mijenja nekoliko vlasnika, a 1761. godine u vlasništvu je neke austrijske banke sa sjedištem u Ljubljani, koja 3. kolovoza odlučuje da se dvije trećine kaštela poruše, zbog velikih troškova održavanja.
Iako sveden tek na ostatke, Frankopanski kaštel je danas svakako značajan kulturno-povijesni spomenik Novog Vinodolskog. U njegovom prizemlju danas je Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. godine, za vrijeme ilirskog pokreta. Na drugom katu je Narodni muzej, gdje će se znatiželjni posjetitelj upoznati s povijesti, kulturom i običajima kraja.
Crkva Blažene Djevice Marije i ostaci samostana
Na obali, u blizini luke, nalazi se crkva Blažene Djevice Marije s ruševinama pavlinskog samostana. Ne zna se kada je crkva sagrađena, no iz dokumenata je vidljivo da je već postojala sredinom 15. stoljeća. Gradnja se vezuje uz Frankopane, a navodno je crkva na vratima imala frankopanski grb, koji je kasnije preseljen na pročelje Kaštela.
Crkva Sv. Filipa i Jakova
Župna crkva Sv. Filipa i Jakova izgrađena je vjerojatno u 14. stoljeću, možda i ranije.
Biskup Krištofer, koji je u crkvi i sahranjen, za vrijeme Krbavske bitke 1493. godine prenio je sjedište Modruške biskupije u Novi Vinodolski, te crkva Sv. Filipa i Jakova postaje stolna crkva.
Novi zvonik, odvojen od crkve, izgrađen je početkom 20. stoljeća, na mjestu gdje je 1551. godine bila podignuta zavjetna crkvica sv. Fabijana i Sebastijana. Prema legendi, ta je crkvica bila sagrađena u roku od 24 sata, kako bi se Novi Vinodolski zaštitio od kuge.
Crkva Sv. Filipa i Jakova trobrodna je bazilika, dograđivana u više navrata kroz stoljeća. Na njenom zidu uklesana je godina 1520., no sigurno je da se radi o godini obnove ili nadogradnje crkve. Pouzdano se zna da je u Novom Vinodolskom postojala crkva u vrijeme donošenja Vinodolskog zakonika, a moguće je da je to upravo ova crkva.
Crkva Sv. Lucije i crkva Sv. Trojice
Crkvica Sv. Lucije izgrađena je 1499. godine kao zavjetna crkva. Nalazi se na samom ulazu u Novi Vinodolski.
Crkva Sv. Trojice izgrađena je također krajem 15. stoljeća. Nalazi se iznad gradske luke. Jednobrodna je to gotička kapela s bačvastim svodom. U crkvici se može pogledati vrijedna zbirka sakralnih izložaka, od kojih neki potječu još iz 15. stoljeća.
Otočić San Marino i crkvica Sv. Marina
Tek 200 metara od obale pred Novim Vinodolskim se nalazi maleni otočić San Marino. Otočić je nekada služio ribarima, a danas je na njemu ostala tek crkvica Sv. Marina, izgrađena u 17. ili 18. stoljeću, na temeljima neke veće crkve.
otok San Marino i Crkvica Sv. Marina
Zanimljivo je da je u temeljima pronađena ploča iz 4. stoljeća, u čast rimske carice Helene, podignuta od namjesnika Dalmacije Flaviusa Juliusa Rufinusa Sarmentiusa.
Rodna kuća Ivana Mažuranića
U središtu Novog Vinodolskog nalazi se rodna kuća braće Mažuranić, od kojih je svakako najpoznatiji bio Ivan Mažuranić, književnik i prvi hrvatski ban pučanin.
Staklena kapelica i nebeski labirinti
U okolici Novog Vinodolskog nalazi se također nekoliko znamenitosti koje vrijedi posjetiti. Napomenut ćemo ovdje samo neke.
Nedaleko Novog Vinodolskog nalazi se maleno selo Omar, s čak tri zanimljivosti. Staklena kapelica Uzvišenja sv. Križa rijedak je spomenik sakralne i arhitektonske vrijednosti. Kapelica je u potpunosti napravljena od stakla, uz metalnu konstrukciju. Vjeruje se da je napravljena početkom 20. stoljeća. Uz kapelicu se nalazi kružna kamena cisterna s kamenim grlom bunara, ograđena kamenim zidom. Okoliš je oblikovan suhozidom.
Nedaleko kapelice i bunara nalazi se šetnica duga 800 metara, s 10 nebeskih labirinata. Postoji vjerovanje da su nebeski labirinti povezani s astronomskim obrascima i da se šetnjom kroz njih pronalazi svoje mjesto pod suncem, poboljšava tjelesno i zdravstveno stanje, odnosi među ljudima, općenito unaprjeđuju razni segmenti života. Uz svaki labirint postavljena je ploča na hrvatskom i engleskom jeziku, koja objašnjava kakve će pozitivne promjene donijeti šetnja kroz taj labirint.
Ostaci gradine Ledenice
Frankopani su na području Vinodolske knežije izgradili 9 kaštela. Ledenice, utvrda oko 8 km udaljena od Novog Vinodolskog, nastala je vjerojatno na ilirskoj gradini ili rimskoj utvrdi. U utvrdi je pronađen rimski novac, a nedaleko i amfore.
Predstavnici Ledenica potpisnici su Vinodolskog zakonika. Ledenička utvrda predstavljala je važan segment obrane kraja pred turskim najezdama u 15. i 16. stoljeću.
Od utvrđenog grada danas su ostale samo ruševine. Nalaze se tu ostaci crkve, stambenih, obiteljskih kuća, s obzidanim ognjištima i malim prozorima, kao puškarnicama, što ukazuje da je zapravo cijeli grad imao obrambenu funkciju. U blizini, izvan zidina, nalazi se staro groblje i ostaci kapelice. Groblje se ne koristi još od kraja 19. stoljeća, a zanimljiv je kružni oblik groblja, koji zatvara kameni suhozid.