Apartmani Bale: privatni smještaj u mjestu Bale u Istri

Bale - povijest i znamenitosti

Još u prapovijesti na brijegu Mon Perin postojala je gradina, a prapovijesne gradine bile su i na brdima koje okružuju udolinu oko Mon Perina, pa je naselje koje je prethodilo Balama već u to doba bilo dobro utvrđeno. Tako će ostati i u antičko doba, kada će ovdje biti utvrda Castrum Vallis, podignuta s ciljem zaštite važne rimske ceste Via Flavia od upada barbarskih plemena, na njenom dijelu od Trsta do Pule. Među starim kamenim kućama Bala i danas možemo pronaći dijelove zidova koji načinom gradnje neodoljivo podsjećaju na antičko doba. Iako nisu provedena istraživanja koja bi to potvrdila, s popriličnom sigurnošću možemo reći da u Balama i danas postoje kuće čije su dijelove sazidali još stari Rimljani. Obala Bala, duga oko 9 km i udaljena od gradića oko 7 km prepuna je arheoloških nalazišta iz antičkog doba. Ima na njoj ostataka starih cesta, gospodarsko-ladanjskih vila, ostataka antičkih preša za masline.

Zahvaljujući dobroj utvrđenosti, Bale su relativno bezbolno preživjele burna i opasna vremena velikih seoba naroda. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva izmijenit će se na vlasti Ostrogoti, Bizant, Langobardi i Franci. U 9. će stoljeću Bale postati posjed akvilejskog patrijarha, što će ostati kroz stoljeća, uz nekoliko feudalnih gospodara koji će njima upravljati u ime akvilejskog patrijarha. Iz tog perioda, 983. godine, potječe prvi zapis o Balama. Godine 1332. Bale će se staviti pod zaštitu Venecije, a dijelom Mletačke republike ostaju do njenog raspada 1797. godine.

U kasnoj je antici i srednjem vijeku područje Bala bilo mnogo naseljenije nego što je to danas. Svjedoče tome mnoge stare crkve u Balama, a još više crkve ili njihovi ostaci u okolici, danas na mjestima gdje više nikakvih naselja odavno nema.

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti, ili kako je mještani Bala često zovu Sv. Julijana, prema blaženom Julijanu, zaštitniku Bala, nije stara crkva, no njena je povijest dugotrajna i zanimljiva. Velika trobrodna crkva izgrađena je 1882. godine, po uzoru na vodnjansku crkvu, a na mjestu starije crkve, srušene 1879. godine. U vrijeme rušenja starije crkve, tadašnji je župnik sve što je sa stare crkve smatrao vrijednim pohranio u kriptu, danas smještenu pod poligonalnom apsidom župne crkve. Postavio je tako temelje današnjem lapidariju, praktički muzeju, koji će nastati gotovo stoljeće i pol kasnije, tako što će u kriptu biti pohranjeni nalazi i kameni odlomci iz drugih crkava u okolici, kao i s antičkih arheoloških nalazišta. O starijoj crkvi podosta znamo zahvaljujući zapisima i nacrtima iz 1841. godine. Bila je također trobrodna, ali manja. Izgrađena je 1588. godine proširivanjem starije crkve. Netko će reći da je toj crkvi prethodila predromanička bazilika, netko da je postojala još jedna međufaza, gotička crkva. Mi ćemo se prikloniti ovim drugima. Razlog za to daju nam zapisi onih koji su vidjeli pročelje crkve srušene 1879. godine, a koji kažu da se na njenom pročelju jasno mogu uočiti ostaci pročelja ranije, gotičke faze. Donekle nam razlog za to daje i zvonik današnje župne crkve, koji je od nje nedvojbeno mnogo stariji i koji danas dominira vizurom Bala. Smješten je jugozapadno od crkve i odvojen od nje. Njegove romaničke karakteristike, uzidani predromanički spolij, ali i vidljivi elementi utjecaja gotike, upućuju da je zvonik nastao negdje u prvoj polovici 14. stoljeća. Postojanje predromaničke bazilike na istom mjestu nikome nije sporno. Građena je u vrijeme Bizanta, u 8. stoljeću, na što ukazuju dijelovi pluteja i drugi elementi pohranjeni u kripti. Reći će mnogi da je i prije nje tu postojala ranokršćanska kapelica, te bazirati svoje tvrdnje na elementima u lapidariju, kripti, koji se datiraju u 5. ili 6. stoljeće. Oni su doduše mogli biti doneseni iz drugih crkava, no zbog njenog položaja vrlo je moguće da je tu sagrađena kapela ubrzo nakon što kršćanstvo više nije bilo zabranjeno. Možemo tako reći da je župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti živjela na ovom mjestu kroz barem tri različite faze, vjerojatnije četiri ili pet, od 8. ili možda čak 5. stoljeća. Među brojnim vrijednostima koje se čuvaju u ovoj crkvi ili njenoj kripti istaknut ćemo kameni dekorirani sarkofag iz 8. stoljeća, romaničko raspelo iz 13. stoljeća, te drveni kip Majke Božje od Mon Perina, uz kojeg se vezuju stare legende i vjerovanje da je čudotvoran, a pronađen je kod gradskih zidina. Tu je i grob blaženog Julijana, o kojem ćemo uskoro reći više. Bude li kripta, lapidarij, zatvorena prilikom Vašeg posjeta, svakako potražite župnika. Nemojte propustiti obići ju.

Na zapadnom dijelu Bala, izvan gradskih zidina, crkva je Sv. Ilije, sagrađena u 11. stoljeću, koju Baljani često nazivaju Concetta. Pred njenim pročeljem je masivan, ali elegantan, romanički zvonik, kroz koji su u crkvu ulazi. Zvonik je pod krovom sa svih strana ukrašen biforama, a na njegovom pročelju, po prilici na polovici visine, jedan je prozor. Crkva je jednobrodna, s upisanom pravokutnom apsidom, nažalost nestručno konzervirana početkom 20. stoljeća.

Crkvica Sv. Duha nalazi se u staroj gradskoj jezgri Bala. Izgrađena u 15. stoljeću od pravilnih kamenih blokova, te pokrivena škriljama, kamenim pokrovom, primjer je pučke gotike. Njena je osobita vrijednost unutrašnjost oslikana freskama, koje su djelo poznatog Alberta iz Konstanza iz 15. stoljeća. Nad pročeljem crkvice stoji preslica, bez zvona. Crkvica Sv. Jelene, također je u staroj gradskoj jezgri, stopljena s okolnim kamenim kućama. Njeno pročelje krasi križ, te velika rozeta u kojoj je heksagram. Nad pročeljem je preslica, također bez zvona. Crkva Sv. Antuna opata na groblju građena je u 15. stoljeću, u obliku latinskog križa. Svoje je kasnogotičke karakteristike izgubila obnovom u 20. stoljeću, no sačuvala je drveni oltar iz 16. stoljeća, freske, koje je i u njoj naslikao Albert iz Konstanza, te glagoljaške grafite iz 15. i 16. stoljeća.

Dakako, nisu sakralni objekti jedino što vrijedi u Balama vidjeti, daleko od toga! Cijela je stara, kamenom zidana gradska jezgra zapravo muzej drevne arhitekture na otvorenom. U potpunosti očuvavši srednjovjekovnu strukturu, kamene se kuće, gusto zbijene i prislonjene jedna uz drugu, u koncentričnim krugovima spuštaju s vrha brijega Mon Perin prema dolini, tvoreći tako među svojim redovima uske kružne uličice, popločane kamenim pločama, koje ponegdje nadsvodi pokoja volta. Na ponekoj kući naći ćete na pročelju uklesanu godinu gradnje. Neke od njih potječu iz 17. ili 18. stoljeća, no nemojte se iznenaditi kada pronađete i one iz 15. ili čak 14. stoljeća.

Vjerojatno najznačajnija kulturno-povijesna znamenitost Bala je kaštel, palača Soardo-Bembo. Nastala je potkraj 14. stoljeća kao utvrđeni zamak obitelji Soardo, između dviju obrambenih kula pravokutnog tlocrta, te nad gradskim zidinama kojima su kule bile spojene. U 15. stoljeću njena je prvotna obrambena namjena promijenjena, te postaje palača za stanovanje. Početkom 17. stoljeća obitelj Soardo ostaje bez muškog nasljednika, a Veronica Soardo stupa u brak s Alviseom Bembom 1618. godine, te kaštel postaje vlasništvo obitelji Bembo. U jednoj od dviju kula kaštela nekadašnja su gradska vrata, a na pročelju kaštela naći ćete sunčani sat, grb obitelji Bembo, te krilatog lava sv. Marka s otvorenom knjigom. Giacomo Casanova, poznati venecijanski avanturist, zavodnik i još mnogo toga, no po drugome nije ostao zapamćen, u tri je navrata posjetio Bale i kaštel Soardo-Bembo u 18. stoljeću. Pretpostavlja se da je imao ljubavnu aferu s tadašnjom vlasnicom, gđom. Bembo. U vrijeme nastanka na samom kraju grada, kaštel je danas na glavnom gradskom trgu. Nekoć izvan gradskih zidina, a danas na trgu, preko puta kaštela, gradska je loža podignuta u 14. stoljeću. Na ložu je dograđena gradska palača. Palača i loža znatne su izmjene doživjele u 19. stoljeću, kada dobivaju današnji izgled.

Rekli smo već da okolica Bala obiluje brojnim sakralnim spomenicima. Osvrnimo se na trenutak na neke od njih, pa ćemo se vratiti u Bale.

Počet ćemo s crkvom Sv. Mihovila, koja niti je među starijima, niti među vrjednijim crkvama ovog kraja, no mjesto na kojem se nalazi za Bale je izuzetno značajno. Nalazi se na istoimenom brežuljku, Sv. Mihovila ili San Michele, istočno od Bala, toliko blizu da je iz Bala možete vidjeti. Izgrađena je 1855. godine, nekada je imala vrijedan inventar, no sve je pokradeno. Brežuljak je značajno arheološko nalazište. Na njemu se u prapovijesti nalazila gradina, a kasnije, baš na mjestu gdje je crkvica podignuta, samostan za koji se vjeruje da postoji još od 7. ili 8. stoljeća. U pisanim dokumentima prvi ga put spominje papa Aleksandar III, koji ga je posjetio 1177. godine. U njemu su bili benediktinci, koji ga napuštaju 1315. godine, a zatim u njega dolaze franjevci. Među njima bio je i Julijan, kasnije proglašen blaženim, koji je bio poznat po mirenju ljudi i rješavanju sporova. Umro je 01. svibnja 1349. godine i sahranjen u tadašnjoj samostanskoj crkvi Sv. Mihovila. Ljudi su posjećivali samostan tražeći njegovu pomoć za njegova života, a nastavili su to činiti i nakon njegove smrti. Proglašen je blaženim i zaštitnikom Bala. Franjevci su napustili samostan u 16. stoljeću, te je ostao prazan. Tijelo bl. Julijana preneseno je u župnu crkvu u Bale, a samostan i samostanska crkva s vremenom su postali ruševine.

Manje od dva kilometra zapadno od Bala nalazi se usamljena crkva Sv. Marije Male, ili kako je Baljani zovu, Madone Piće. Ova jednobrodna crkva s dvije upisane apside izgrađena je u 8. ili 9. stoljeću. Do zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća bila je u ruševnom stanju, a tada je u potpunosti obnovljena, s iznimkom kamenih dekoracija, koje su danas u muzejima i lapidarijima.

Još malo dalje prema zapadu, oko 3 km od Bala, kod zaseoka Ćubani, nalazi se barokna crkva Sv. Marije Velike, podignuta 1789. godine na dijelu ostataka nekadašnje velike trobrodne bazilike. Uz baziliku nalazio se i samostan, te manja jednobrodna kapela. Zapisi govore da je samostan već u 17. stoljeću bio ruševina, a prilikom već spomenute posjete 1177. godine, papa Aleksandar III navodno je u njemu prenoćio. Prve procjene, bez detaljnih istraživanja, smještale su baziliku u 6. stoljeće, zbog apsida, koje su iznutra polukružne, a izvana poligonalne. Tek detaljnija istraživanja potkraj prošlog stoljeća, koja na ovom vrijednom arheološkom nalazištu još uvijek traju, a u kojima su pronađeni zanimljivi kapiteli stupova, pokazala su da se radi o građevini s početka franačke uprave i iz vremena Karolinga, s kraja 8. ili početka 9. stoljeća.

Krenimo sada na more i posjetimo stare crkve na obali. U uvali Kolone, kod kampa Colone, nalazi se crkvica Sv. Jakova iz 14. ili 15. stoljeća, s preslicom i pokrivena škriljama. Nedaleko, u uvali San Polo i istoimenom, drugom baljanskom kampu, nalaze se ostaci crkve Sv. Pavla. Bila je to jednobrodna crkva s polukružnom apsidom izgrađena vjerojatno u 7. stoljeću, a na ostacima antičke građevine, možda i starije crkve. U ostacima njenih zidova nalazi se uzidan dio nekadašnjeg pluteja, oltarne pregrade, što navodi na vjerovanje da je građevina na kojoj je izgrađena također bila crkva, no možda je plutej i donijet odnekud. Ostaci crkve Sv. Damjana iz 11. stoljeća nalaze se također na obali, u blizini ornitološkog rezervata Palud. Radi se o maloj i jednostavnoj crkvici, točnije njenim ostacima, na čijim zidovima možemo primijetiti da je nekada imala apsidu, koja je u nekoj pregradnji zazidana. Ono što bi nekoga moglo zainteresirati je legenda, koja kaže da se već više puta spominjani papa Aleksandar III baš kod nje iskrcao s broda i u njoj održao misu. Kada smo već spomenuli ornitološki rezervat Palud, recimo nešto o njemu. Do početka 20. stoljeća bio je slatkovodna močvara 200-tinjak metara udaljena od mora i izvor malarije. Nadajući se da će iskorijeniti komarce uzročnike malarije, prokopali su kanal do mora, te je došlo do miješanja slatke i slane vode. Komarci nisu stradali, ali mnoge druge biljne i životinjske vrste jesu. Danas je na ovom području zabilježeno oko 220 vrsta ptica, neke vrlo rijetke, te je jedno od omiljenih odredišta ljubitelja promatranja i fotografiranja ptica. Ne bojte se, malarije odavno nema.

Stanovništvo Bala uvijek se prvenstveno bavilo poljoprivredom. Tako je u okolici Bala bilo mnogo velikih gospodarskih imanja, tzv. stancija, na kojima su mnogi radili i živjeli. Spominje se njih čak 80. Vjerojatno je najznačajnija bila stancija Bembo, koja je pripadala plemičkoj obitelji o kojoj smo već govorili. Iako ova stancija još nije obnovljena, svakako ju vrijedi pogledati. Uopće ne sumnjamo da će uskoro ponovo zasjati starim sjajem, no ovime smo već zašli u noviju povijest Bala. Vratimo se u Bale i pogledajmo što se događalo nakon pada Mletačke republike.

Napoleon je srušio Mletačku republiku 1797. godine. Tada su Bale, kao i cijela Istra, postale kratkotrajno dijelom Habsburške monarhije, pa kratkotrajno dospjele pod francusku vlast, a zatim opet pod austrijsku sve do kraja 1. svjetskog rata. Čini se da se u Balama u to vrijeme nije mnogo dogodilo, osim što je Austrougarska monarhija sagradila vojne utvrde na obali, koje svakako vrijedi vidjeti. Poslije 1. svjetskog rata Bale će biti dio Italije, koja ubrzo postaje fašistička. Iako je industrijalizacija u Istri bila poprilično snažna u vrijeme talijanskog fašizma, čini se da je Bale zaobišla, bez obzira što je većinsko stanovništvo ovdje bilo talijansko.

U 2. svjetskom ratu Talijani iz Bala uključili su se u antifašističku borbu, formiravši bataljun "Pino Buducin", upravo na stanciji Bembo, gdje možete vidjeti spomenik tom događaju. Ipak, kako su nakon rata Bale postale dio Hrvatske i Jugoslavije, uslijedio je masovni egzodus Talijana. Bale su ostale poprilično puste, pa ih je zaobišla i industrijalizacija koja je uslijedila u Jugoslaviji. Kada već govorimo o stanovništvu Bala, svakako treba spomenuti da su Bale jedno od šest mjesta u Istri gdje se do današnjih dana očuvao istriotski, ili istroromanski jezik. To je jezik kojim su romanski stanovnici Istre govorili prije nego su njihovi krajevi dospjeli pod mletačku vlast. Jezik je vrlo ugrožen, ostalo je tek oko 1000 govornika, no dok je u ostalih pet mjesta njih tek nekolicina, u Balama je još poprilično živ.

Bale su tako krajem prošlog stoljeća bile nerazvijeno mjesto, a tada Baljani odlučuju promijeniti stvari, iskoristiti svoju "nerazvijenost", očuvani okoliš i svoju fascinantnu kulturno-povijesnu baštinu koju imaju. Obala u blizini Bala je neizgrađena. Na njoj nema apartmanskih naselja, betoniranih plaža… samo ostaci rimskih vila, stare crkve i austrougarske utvrde, samo znamenitosti. I sada dva kampa. Takva će i ostati, neizgrađena, nezagađena, ali uređena. Planiraju graditi hotele i druge smještajne kapacitete, ali dalje od obale. Također planiraju razne sadržaje, npr. golf igralište, koji neće narušiti prirodnost i čistoću okoliša. Same su Bale srednjovjekovni gradić, nezagađen novom gradnjom ili industrijom. Kažu, takav će i ostati. Bilo je tu uljara za proizvodnju maslinovog ulja. Jedna ugašena 60-tih godina prošlog stoljeća nedavno je obnovljena. Osim što proizvodi vrhunsko maslinovo ulje, koje tamo možete kušati i kupiti, uredili su pravi muzej uljarstva, gdje možete saznati i vidjeti kako se i čime proizvodilo maslinovo ulje u davna vremena.

Obnavljaju se stancije, no osim poljoprivrede, na njima se razvija i turizam. Opremaju se bazenima i sličnim sadržajima, te uređuju vrhunski opremljeni smještajni kapaciteti. Žele li se gosti upoznati s poljoprivrednim radovima, ili uključiti u njih, svakako to mogu.

Još je jedan izvrstan primjer spoja proizvodnje i turističke ponude nedavno otvoreni tematski park, arboretum autohtonog začinskog, aromatičnog i ljekovitog bilja Histria Aromatika, na jednoj od stancija. Na 4,5 kilometara uređenih šetnica kroz park možete kroz šetnju uživati u opojnim mirisima bilja, a razni edukacijski programi i radionice upoznat će Vas s uzgojem i preradom ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja. U suvenirnici možete kupiti gotove proizvode ovog tematskog parka.

U uvali Kolone pronađene su, pod morem, kosti dinosaura. Prvo otkriće bilo je 1985. godine, a 1992. godine otkriveno ih je još mnogo, te se vjeruje da se na tom području dogodila neka prirodna katastrofa, koja je uzrokovala masovni pomor dinosaura. Njihove kosti i fosilizirane ostatke danas možete vidjeti u galeriji Ulika, koja je od nekadašnje umjetničke galerije nedavno prerasla u multimedijski centar, s paleontološkom i ornitološkom zbirkom.

Na kraju ovog pregleda povijesti i znamenitosti Bala istaknut ćemo jedno suvremeno i vrlo moderno zdanje, novu sportsku dvoranu u Balama. Upravo je zadivljujuća činjenica kako je ova velika zgrada skladno uklopljena u gradić sazdan od malih, kamenih kuća izgrađenih prije mnogo stoljeća. Na Svjetskom festivalu arhitekture u Barceloni 2008. godine ova je dvorana osvojila prvu nagradu u kategoriji sportskih objekata.

Plaže, aktivni odmor

Bale su, kako smo rekli, udaljene 7 km od mora. Obala duga 9 km stjenovita je ili šljunčana, prepuna uvala pogodnih za kupanje, te okružena nataknutom mediteranskom vegetacijom, koja će Vam ponuditi hlad i zaklon od prejakog sunca. Uz obalu nema naselja ili kuća, tu su samo kulturno-povijesne znamenitosti – ostaci antičkih vila rustika, starih crkava i napuštene austrougarske utvrde s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Na obali su dva kampa u kojima su plaže uređene, s tuševima i raznim popratnim sadržajima. Naći ćete tu terene za odbojku na pijesku, boćalište, terene za stolni tenis, dječja igrališta. Tu je i aquapark, čije je korištenje besplatno, a kao i drugdje, Baljani gotovo svakodnevno proširuju ponudu novim sadržajima.

U okolici Bala uređeni su i obilježeni kilometri šetnica i biciklističkih staza, koje će Vas provesti kroz brojne prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti ovog kraja, od kojih smo mi spomenuli samo neke. Na raspolaganju Vam je sportska dvorana, te saune, fitness centri i razni wellness programi. Zdravu i edukativnu fizičku aktivnost možete pronaći i pridruživši se Baljanima u njihovim poljoprivrednim radovima na stancijama.

Gastronomija, zabava, događanja

Udruga Kamene priče, u čijim Vam "Jazz apartmanima" sa zadovoljstvom možemo ponuditi smještaj na stranicama Apartmani Hrvatska , ponudit će Vam u svojoj konobi Kamene priče specijalitete istarske kuhinje, ali i one internacionalne, spravljene samo od svježih namirnica, ribe nabavljene od lokalnih ribara, mesa i poljoprivrednih proizvoda koje su lokalni poljoprivrednici uzgojili na prirodan način. Na tu su činjenicu, s pravom, osobito ponosni. Ne isplove li ribari, radi lošeg vremena ili nekog drugog razloga, toga dana jednostavno na jelovniku nema ribe. Naravno, u Balama i okolici još je vrhunskih restorana i konobi, koje će Vam na najbolji način predstaviti bogatstvo istarske kulinarske tradicije.

Konoba Kamene priče nije samo restoran, trattorija ili mjesto gdje možete uživati u odabranim istarskim vinima. Ona je i mjesto zabave – mali otvoreni teatar i jazz klub. U njoj se održavaju koncerti, večeri poezije i razni drugi događaji. Udruga je organizator već tradicionalnog međunarodnog Last Minute Open Jazz Festivala, na kojem ćete šest dana početkom kolovoza uživati u izvedbama vrhunskih jazz glazbenika. Koncerti se održavaju na središnjem gradskom trgu i u konobi Kamene priče, a program je besplatan.

Najstarija manifestacija u Balama je izložba Castrum Vallis, koja se svake godine organizira od 1964. godine. Tijekom ljetnih mjeseci predstavit će Vam u galeriji Ulika umjetnička i autorska djela poznatih profesionalnih umjetnika, ali i onih kojima je umjetnost samo hobi.

Tijekom ljetnih mjeseci u Balama se organiziraju i razne druge fešte i manifestacije. Najpoznatija je svakako Baljanska noć, koja se tradicionalno organizira prve subote u kolovozu. Baljanska noć je pučka fešta, festival glazbe, plesa, dobre hrane i dobre zabave, koji će potrajati do jutra.

Dolazak u Bale

Automobilom iz zapadne i središnje Europe do Bala je vjerojatno najbolje doći tako da idete preko Kopra u Sloveniji, hrvatsku granicu prijeđete kod Buja, a zatim Istarskim ipilonom vozite do čvora Medaki, gdje izlazite prema Vrsaru. Uključujete se na državnu cestu D21, koja će Vas za 15-tak kilometara dovesti do Bala. Iz drugih dijelova Hrvatske, te iz istočne Europe krenite prema Rijeci. Uključite se na Istarski ipsilon na čvoru Matulji, a napustite ga na čvoru Kanfanar, te nastavite državnom cestom D303, koja od čvora Kanfanar vodi prema Rovinju. Nakon otprilike 3 km dolazite do državne ceste D21, kojom ćete stići do Bala.

Autobusom se u Bale može stići izravno iz Zagreba , linijom koja jednom dnevno vozi preko Rijeke i Pule za Rovinj. U Bale je moguće doći izravno iz Trsta, međunarodnom autobusnom linijom Trst – Pula. Tijekom ljetnih mjeseci autobusa na ovoj relaciji je više. Radnim danom kroz Bale prolazi autobus na liniji Rovinj – Pula. Bale su udaljene 14 km od Rovinja, 11 km od Vodnjana i 22 km od Pule, a svi ovi gradovi su daleko bolje prometno povezani. Iz njih do Bala možete stići i taksijem.

Najbliža međunarodna zračna luka je kod Pule, udaljena od Bala 26 km. U nju, između ostalih, leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, povezujući je s brojnim europskim gradovima, osobito tijekom ljetnih mjeseci. U zračnoj je luci moguće unajmiti automobil, moguća je organizacija transfera do Bala, no niti za taksi udaljenost nije prevelika. Organiziranim prijevozom možete iz zračne luke stići do autobusnog kolodvora u Puli, odakle vozi autobus za Bale.

Smještaj u Balama u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Bale - u privatom smještaju na raspolaganju su apartmani. Bale je najpoznatija po svojim izvorima pitke vode .

U blizini, na raspolaganju su Vam apartmani i kuća u Rovinju (14 km od Bala), apartmani i sobe u Fažani (16 km od Bala), te apartmani u Peroju (13 km od Bala).

Apartmani Bale - od smještaja u ponudi su apartmani. Bale su udaljene 7 km od mora. Obala je duga 9 km stjenovita i šljunčana, puna uvala pogodnih za kupanje.

U nastavku se nalaze i ostala mjesta u Istri gdje su Vam na raspolaganju apartmani: Poreč , Rovinj , Pula , Novigrad , Umag , Vrsar , Bale , Fažana , Peroj , Banjole , Medulin , Premantura , Trgetari , Kaštelir , Rabac , Labin